Na Giannijevu kolutu

Gianni Rea zadužen je za 2797 ključeva i svaku bravu Vatikanskih muzeja zna napamet

Vani je još uvijek mračno kada Gianni Crea otvara velebna vrata Vatikanskih muzeja, s teškim kolutom za ključeve u svojim rukama, i ubrzo korača pustim hodnicima kako bi otvorio vrata najposjećenijih galerija na svijetu. "Imam točno 2797 ključeva. Svaki ima između dvije i pet kopija, tako da imamo više od 10.000 ključeva", priča 51-godišnji Rimljanin, koji svaku bravu zna napamet.

Za nekoliko sati tisuće turista pohrlit će u 1400 soba Vatikanskih muzeja. Ali prije zore tišinu mračnih odaja s remek-djelima Raphaela, Leonarda da Vincija ili Caravagga prekida tek zveckanje metalnog koluta za ključeve. "Svaka niša, svaki kutak djelić je povijesti", kaže Crea, odjeven u odijelo i kravatu, dok svjetiljkom obasjava umjetnička djela. Kako bi se sedam kilometara duga ruta obišla svako jutro i svaku večer, angažiran je tim od deset čuvara ključeva - tzv. clavigera, koje nadgleda glavni ključar, upravo Gianni Crea. "Muzeji su podijeljeni u četiri zone, tako da svaki 'clavigero' otvara 60 do 75 vrata, ukupno više od 270 vrata dnevno", objašnjava Crea.

Među brojnim ključevima pričvršćenima za debeli čelični kolut neki primjerci se posebice ističu. Najstariji, iz 1771., otvara Muzej Pija Clementina, i dug je oko 15 centimetara. Drugi imaju žute naljepnice i koriste se za konklave kako bi se zaključala vrata koja vode u sobe u kojima se kardinali sastaju pri izboru pape. No najdragocjeniji je onaj bez broja. On otvara vrata slavne Sikstinske kapele, čiji je svod ukrašen Michelangelovim freskama. Prema strogom protkolu, taj se ključ svake večeri stavlja u zapečaćenu omotnicu koja se drži u sefu.

Posljednjih godina Giannijeve jutarnje ture više nisu tako samotne: s VIP ulaznicom manje skupine, do 20 osoba, mogu mu se pridružiti i uživati u muzejima u miru, bez previše ljudi. "Rekao sam si: nitko mi nikada neće doći u pet ujutro. Ali je ideja ispala briljantna", veselo kaže Crea.

■*