PREOPTEREĆENOST

Izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, medicinskim sestrama i tehničarima prvostupnicima bit će omogućeno pružanje terapije ili lijeka bez prisutnosti liječnika, čime će se proširiti njihove kompetencije, rekla je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš na predstavljanju zakonskih izmjena u Hrvatskom saboru.

Veća odgovornost

“Sestra je najčešće osobi prvi kontakt, mi joj ovim izmjenama omogućavamo da, nakon što prepozna o čemu je riječ, može primijeniti terapiju. Time pomažemo da se brzo djeluje, da se sačuva zdravlje i da posljedice budu što manje", dodala je Bubaš. Naglasila je da se zakonske izmjene odnose na medicinske sestre i tehničare prvostupnike sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine, koji će tako dobiti veće kompetencije, ali i veću odgovornost. Prepoznavanje indikacije (da treba primijeniti lijek) i primjena lijeka može biti neprocjenjivo u nekim životnim okolnostima, rekla je državna tajnica te istaknula da je taj zakon dio provedbe reformskih mjera unaprjeđenja djelatnosti hitne medicine.

Podršku izmjenama najavili su oporbeni Socijaldemokrati i SDP, čija zastupnica Andreja Marić očekuje povećanje učinkovitosti i kvalitete hitnih medicinskih timova. "Kada medicinske sestre i tehničari završe specijalističko usavršavanje, moći će pružiti širi opseg zdravstvenih usluga hitnim pacijentima, tako da za velik broj intervencija ne bi bio potreban liječnik", rekla je. Međutim, Sdp-ova zastupnica napomenula je da je potrebno raditi na rješavanju problema nedostatka medicinskih sestara i tehničara, koji se u sve manjem boju javljaju na natječaje za zapošljavanje. Zastupnica Socijaldemokrata Renata Sabljar Dračevac poručila je da su zakonske promjene dobrodošle, međutim, Hrvatskoj je potreban novi zakon o sestrinstvu, jer postojeći vrijedi već 13 godina. "Novi zakon trebao bi ući u sustav novog standarda obrazovanja, dužnosti i kompetencija", rekla je. Nikolina Baradić iz kluba HDZ-A istaknula je da će medicinske sestre i tehničari, prema svojim kompetencijama, preuzeti dio kompetencija i postupaka od liječnika, čime će smanjiti pritisak na njihov rad. "Time ćemo ući u društvo zapadnoeuropskih zemalja, u kojima medicinske sestre i tehničari u hitnoj službi samostalno pružaju hitnu medicinsku skrb životno ugroženim pacijentima na mjestu intervencije ili tijekom transporta do dolaska u bolnicu", kazala je Baradić.

Definirati nadležnost

Predloženim zakonskim izmjenama utvrđuje se i odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara i tehničara te se dopunjuju ovlasti komore medicinskih sestara, kojoj se omogućuje provođenje postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

O izmjenama zakona razgovarali smo i sa zdravstvenim djelatnicima. Dr. med. Lidija Zubac Karavidović, specijalistica obiteljske medicine, ističe važnost edukacije medicinskih sestara i tehničara. "U Osijeku u sklopu Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo postoje sveučilišni preddiplomski i sveučilišni diplomski studij sestrinstva. Dakle, postoji mogućnost edukacije medicinskih sestara i tehničara. Oni su i danas visokoeducirani i obavljaju brojne poslove, primjerice, savjetuju pacijente koji boluju od šećerne bolesti, imaju virozu i druge slične bolesti, a takva je praksa uobičajena u zapadnim zemljama, npr. u Njemačkoj. Naše patronažne sestre također su educirane i ne

Ksenija Aničić, predsjednica Sindikata medicinskih sestara Doma zdravlja Osječko-baranjske županije, ističe da je novi zakon o sestrinstvu nužan. Kao najveći problem ističe nedostatak medicinskih sestara i tehničara. “Procjenjuje se da nedostaje 4000 medicinskih sestara i tehničara, što je velik broj. Osjeti se taj nedostatak, na natječaje se nitko ne javlja, a mi koji smo zaposleni pojačano radimo i iscrpljujemo se. Ako se nešto ne promijeni, još će više medicinskih sestara otići u inozemstvo”, kaže Aničić. prestano se usavršavaju te obavljaju mnogo različitih poslova, od mjerenja tlaka i šećera u krvi do toga da educiraju majke i dojilje, previjaju pacijente s dekubitusom, pružaju skrb oboljelima sa stomom i još mnogo toga", ističe dr. Zubac Karavidović. No ako se medicinskim sestrama i tehničarima omogući izdavanje lijekova bez liječnika, onda se mora definirati nadležnost, odnosno mora biti točno određeno tko može izdavati koji lijek i u kojem slučaju. Naime, pitanje diferentne terapije ovisi o stupnju edukacije zdravstvenog djelatnika koji daje terapiju pacijentu, smatra naša sugovornica. "Podržavam medicinske sestre i tehničare, jer oni su iznimno važni. Moje je mišljenje da oni mogu produžiti postojeće lijekove pacijentu, ali je ipak liječnik taj koji propisuje lijek. No zakonodavac bi trebao dati smjernice i sve jasno posložiti. Ono što je kod nas problem jest da su medicinske sestre preopterećene. One vade krv, daju injekcije, ispiru rane i rade još bezbroj poslova. Mi vapimo za administratorima, koji bi se javljali na telefon i obavljali druge administrativne poslove", zaključuje dr. med. Lidija Zubac Karavidović. ■