U tri godine više od 3000 novih građevinskih obrta

Nedostatak kvalificirane radne snage rezultira povećanjem uvoza radnika iz zemalja s drukčijim obrazovnim sustavima

Posljednjeg dana siječnja ove godine u Hrvatskoj je 13.583 obrta imalo registrirano građevinarstvo kao glavnu djelatnost. Najviše njih u kategoriji je uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju (1882 obrta), ostali završni građevinski radovi (1716 obrta) te u postavljanju podnih i zidnih obloga (1466 obrta).

Istaknuli su to iz Hrvatske obrtničke komore (HOK). Usporedbe radi posljednjeg dana siječnja 2021. Hrvatska je imala 10.372 aktivna obrta u građevinarstvu, a unatrag godinu dana otvoreno je 1420 novih građevinskih obrta.

Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, protekle godine su izdane 11.564 građevinske dozvole odnosno 3,6 posto više nego 2022., a predviđena vrijednost radova iznosila je nešto više od sedam milijardi eura, što je oko 21 posto više nego godinu prije.

S obzirom na ekspanziju građevine, ali i paralelnu potrebu za ostvarenjem energetskih ciljeva do 2030., pokrenut je projekt CRO skills RELOAD na kojem sudjeluju Građevinski fakultet iz Zagreba, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, REA Sjever, Zajednica graditeljskih škola RH te Hrvatska obrtnička komora.

Cilj je projekta, kako navode iz HOK-A, ponovno uspostaviti Nacionalnu kvalifikacijsku platformu te poboljšati Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika, a napravljena je i sveobuhvatna analiza građevinskog sektora te obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Iz HOK-A dodaju da je analiza pokazala da nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru rezultira dramatičnim povećanjem uvoza radnika, često iz zemalja s drukčijim obrazovnim sustavima i tehnološkim pozadinama. Edukacija tih radnika o energetski učinkovitim tehnologijama postavlja veliki izazov za postizanje ciljeva do 2030. godine.

“Analizom ankete obrtnika otkrili smo da između 40 i 60 posto njih, ovisno o vrsti radova, smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama te izražava želju za dodatnim obrazovanjem. Provedena je temeljita analiza trenutno dostupnih kolegija na visokim učilištima, koja upozorava na to da tek mali broj studenata izlazi na tržište rada s kompetencijama povezanim uz Enu-om i obnovljivim izvorima energije. U dokumentu se procjenjuje da je potrebno 24.530 strukovnih radnika i 5800 inženjera kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine. Iz priložene analize proizlazi da je godišnje potrebno obučiti najmanje 500 građevinskih radnika, 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike kako bi stekli potrebne vještine i znanja", naglašavaju iz HOK-A.

Ove i druge aktualne teme u sektoru graditeljstva obradit će se kroz predavanja i panel-rasprave svih ključnih dionika u resoru na Susretu graditelja u Sisku 1. i 2. ožujka u organizaciji Hrvatske obrtničke komore. ■