Prošle godine uhvaćeno 112 dilera i zaplijenjeno čak 1,7 tona marihuane

Samo prošle godine u Osječko-baranjskoj županiji uhvaćeno je 112 dilera i čak 317 osoba koje su neovlašteno posjedovale drogu. U 2023. godini na području Policijske uprave osječko-baranjske evidentirane su ukupno 474 zapljene raznih vrsta droge. Najviše je oduzeto marihuane, odnosno konoplje s više od 0,3 posto THC-A, i to 1,77 tona. Usto, zaplijenjeno je i 10,9 kilograma heroina, 2,76 kilograma kokaina, 730 grama amfetamina (speed), 65,1 gram hašiša, 93 biljaka kanabisa, 20,2 grama sjemenki i 10,5 mililitara ulja kanabisa.

Policija je u najvećoj slavonskoj županiji u 2023. godini oduzela i 22,2 grama MDMA-A, 63,4 grama ecstasyja, šest komada LSD-A, 112,3 grama psilocibin- gljiva, 844 tablete lijekova s popisa droga, 1,7 grama DMT-A, 0,6 grama ketamina i 1,9 grama 2CB-A. - Uz Odjel kriminaliteta droga ove PU, najveći broj zapljena ostvarila je Prva policijska postaja Osijek s ispostavom Čepin, i to konoplje, hašiša, stabljika kanabisa, ecstasya, speeda, kokaina i psilocibina. Tijekom 2023. godine bilo je nekoliko većih zapljena - heroina od 10,9 kg, dvije zapljene konoplje koja sadržava više od 0,3 % THC-A (tetrahidrokanabinola), u količinama od 868,3 i 891,7 kilograma, te kokaina, u količinama od 2105, 359 i 231 grama. Gotovo 11 kg heroina pronađeno je u automobilu, na graničnom prijalzu Batina, u prepravljenom dijelu kontrolne ploče, a drogu je nanjušio policijski pas.

Velike količine marihuane pronađene su prošle godine sredinom prosinca na valpovačkom području i sredinom lipnja kod Bizovca. U potonjoj zapljeni policija je sumnjičila 40-godišnjaka da je od travnja 2020. do 13. lipnja prošle godine zloporabio odobrenje da se bavi proizvodnjom i preradom industrijske konoplje, te je neovlašteno uzgojio neutvrđenu veću količinu marihuane. Lani su otkrivena i četiri laboratorija za uzgoj konoplje koja sadržava više od 0,3 %

THC-A. Pri tome je zaplijenjena i oprema za uzgoj droge - ventilatori, lampe, sjenila, tajmeri, prihrana.

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u Europskom izvješću o drogama 2023. navodi kako je kanabis i dalje najčešće konzumirana droga u Europi, konzumiralo ju je oko osam posto odraslih Europljana (22,6 milijuna u dobi od 15 do 64 godine). Procjenjuje se da 1,3 % odraslih osoba u Europskoj uniji (3,7 milijuna ljudi) svakodnevno ili gotovo svakodnevno, konzumira kanabis. Prema podatcima Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH, marihuana može izazvati širok spektar posljedica na tjelesno i mentalno zdravlje. Dim marihuane nadražuje pluća, stoga učestali pušači marihuane mogu iskusiti iste respiratorne probleme kao i pušači duhana, kao što su svakodnevno kašljanje i proizvodnja sluzi, češće akutne bolesti prsišta i pojačani rizik od upale pluća. Jedno istraživanje je pokazalo kako ljudi koji često puše marihuanu, a ne puše duhan, imaju češće zdravstvene probleme i češće izostaju s posla, ponajviše zbog respiratornih bolesti, za razliku od osoba koje ne puše marihuanu. Još uvijek nije poznato pridonosi li pušenje marihuane riziku od dobivanja raka pluća. Marihuana također povećava broj otkucaja srca ubrzo nakon pušenja za 20 - 100 posto, a taj efekt može trajati i do tri sata. U jednom istraživanju procijenjeno je kako konzumenti marihuane imjau 4,8 puta veći rizik od srčanog udara tijekom prvog sata nakon pušenja. Rizik može biti veći u starijih osoba ili onih koji imaju osjetljivo srce. Mnoga istraživanja povezala su dugotrajno konzumiranje marihuane s mentalnim bolestima. Velika doza marihuane može izazvati privremenu psihotičnu reakciju u nekih konzumenata (uključujući halucinacije i paranoju). Velik broj istraživanja koja prate konzumente tijekom određenog razdoblja također je utvrdio povezanost konzumiranja marihuane i kasnijeg razvoja psihoze. ■

Prekršajno je, zbog posjedovanja manje količine droge, prijavljeno 317 osoba