Manipul bezazlene ih podcj

SVIJET JE ODAVNO PREMREŽEN RAZLIČITIH CENTARA MOĆI.

Izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika otvorio je u javnosti kao rijetko što prije niz racionalnih, a još više iracionalnih, pitanja i odgovora. Bilo je i još jest s tim u vezi svega, od aktualnopolitičkih teza pa sve do teorija urote, uključujući i ulogu tzv. duboke države u potkopavanju sustava. Zato krenimo od naoko "lakšeg", odnosno ponovimo još jednom neke od bitnih značajki svega što se događalo, a i još se događa, oko Turudića.

Primjerice, predsjednik Vlade Andrej Plenković potpuno je otklonio tezu o zarobljavanju institucija. Pojasnio je da je bila riječ o transparentnoj proceduri koju je, u skladu sa zakonom, pokrenulo Državnoodvjetničko vijeće. Ali, "ovakav zajednički i usklađeni napor više aktera institucija u Hrvatskoj, što otvoreno i javno što anonimno i tajno, dosad nije viđen. Netko bi mogao reći da se zakonski definiran i vremenski određen proces izbora glavnog državnog odvjetnika pretvorio u svojevrsni politički udar na Vladu", naglasio je premijer. Smatra da se objavu poruka između budućeg državnog odvjetnika i bivše državne tajnice tempiralo ne zato da bi se oponiralo kandidatu za glavnog državnog odvjetnika, nego kako bi se napravio politički udar na Vladu. "Privatna korespondencija koju su državna tijela dobila u kontekstu nekog sasvim drugog zahtjeva u određenom kaznenom postupku postaju predmet javnosti zato što ih netko iz struktura DORH-A pušta van ne bi li utjecao na političke procese", naglasio je Plenković i poručio DORH-U da se drži svojih ovlasti i nadležnosti te da se ne petlja u nadležnosti Vlade i Hrvatskog sabora. "I to je sve. Mi se ne petljamo u rad DORH-A", rekao je.

TEORIJE UROTE

Sada dolazimo do "težeg" pitanja - "duboke države", termina koji se odnosi na pretpostavku o postojanju mreže nevidljivih moćnika koji, prema mišljenju teoretičara urote, ali i nekih posve ozbiljnih analitičara, manipuliraju vladama i utječu na globalne događaje. No koncept duboke države nije nov. Može se pratiti kroz povijest, gdje su različite civilizacije imale slične ideje o tajnim društvima i skrivenim vladarima. U moderno doba ovaj se termin često povezuje s različitim teorijama urote koje uključuju vladine agencije, financijske institucije i korporativne divove. Kritičari tvrde da su teorije o dubokoj državi često zasnovane na nagađanjima, špekulacijama, bez stvarnog razumijevanja složenosti globalne politike i ekonomije. Ideja da postoji grupa ljudi koja upravlja svijetom je fascinantna, ali i kontroverzna. U realnosti, globalni događaji su rezultat složene interakcije mnogih aktera, uključujući vlade, međunarodne organizacije, korporacije, i civilno društvo. Pripisivanje globalnih promjena jednoj tajnoj grupi

Termin “duboka država” odnosi se na pretpostavku o postojanju mreže nevidljivih moćnika koji, prema mišljenju teoretičara urote, manipuliraju vladama i utječu na globalne događaje...

zanemaruje tu kompleksnost. Koncept duboke države i ideja o tajnim vladarima svijeta ostaju popularni u kulturi i teorijama urote. Međutim, važno je pristupiti tim idejama s kritičkim razmišljanjem i razumjeti da je stvarnost često mnogo kompleksnija i manje senzacionalistička nego što se može činiti na prvi pogled - može se pročitati u pojedinim relevatnim i objektivnim istraživanjima i stručnim elaboracijama u medijskoj javnosti.

Pitanjem kako u Hrvatskoj riješiti problem "duboke države" za Geopolitiku News bavio se i publicist Vladimir Trkmić, koji je tom problemu pristupio prilično ozbiljno i temeljito, iako bi se naravno o nekim tezama dalo raspravljati. Trkmić tako već na početku svoje analize navodi: "Duboku državu čine dijelovi stalnog profesionalnog osoblja u državnim subjektima povezani s ključnim poduzećima, medijima i slično. Duboka država istinski vlada državom, dok stranka koja je legitimno dobila vlast na izborima te službeno i formalno preuzela vlast u stvarnosti nije preuzela vlast. Jer, cijelim državnim sustavom, zbog stalnog osoblja, 'do u dubinu' u zbilji upravlja taj dio državnog sustava. To se događa zato što politička garnitura naslijedi profesionalno osoblje koje je postavio netko drugi po načelu stranačke podobnosti i ortačkog poslovanja. Duboka država usporedni je sustav, 'država u državi', koji svoje partikularne interese i interese svojih gospodara i istomišljenika nameće kao opće. Zato su interesi duboke države jači od interesa same države za koju nominalno rade. Duboka država jest način djelovanja upravitelja i nadziratelja nekog sustava, kao i samoodržavajući segment koji ne dopušta preveliko odstupanje od uvriježenih paradigmi i stanja stvari kakve jesu. Osim toga, duboka država obuhvaća sve 'sive eminencije', strukture iz bivših režima ili obavještajnog sektora

Dok neki vjeruju u postojanje duboke države, kritičari tvrde da su teorije o dubokoj državi često zasnovane na nagađanjima, špekulacijama...