Najmlađi fakultet u Osijeku u vlastitoj se spin-off tvrtki bavi umjetnom inteligencijom

- Tehnologija je istinski magnet za mlade ljude - tvrdi prof. Matijević

Osim šire vidljivosti i prepoznatljivosti transformacija Odjela za matematiku u Fakultet primijenjene matematike i informatike osječkog sveučilišta pružila je ovoj ambicioznoj akademskoj sredini mogućnost da se još snažnije profilira kao važan suradnik gospodarstva, ali i da sama uplovi u poduzetničke vode, i to na uistinu jedinstven način koji bi mogao poslužiti kao primjer drugima.

Naime, najmlađi je osječki fakultet pokrenuo tehnološku spin-off tvrtku Meet Intelligent Innovations u svibnju prošle godine, s ciljem podrške svojim mladim znanstvenicima, ali i radi povećanja atraktivnosti fakulteta među srednjoškolcima. Njezini su suvlasnici Fakultet primijenjene matematike i informatike, njegovi zaposlenici involvirani u rad tvrtke i jedan partner iz gospodarstva. U tvrtki je trenutno zaposleno šest doktora znanosti, čiji je primarni poslodavac Fakultet, a sekundarni tvrtka, i jedna stalno zaposlena osoba.

Kako privući maturante

Primanja mladih znanstvenika u sustavu visokog obrazovanja ne odražavaju njihovo znanje, agilnost i titule, što često rezultira pokretanjem vlastitih paušalnih obrta ili odlaskom s fakulteta i prelaskom u gospodarske subjekte, što je jedan od većih problema svih tehnoloških fakulteta u Hrvatskoj. U drugu ruku privlačenje najboljih učenika, ne samo iz Osijeka nego i iz šire regije, veliki je problem s kojim se susreću sastavnice osječkog sveučilišta.

O motivima i detaljima koji stoje iza ove priče razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Domagojem Matijevićem, prodekanom za nastavu i studente, koji je ujedno i direktor novoosnovane tvrtke.

“Ranije smo bili sveučilišni odjel, što nam je kao vrlo ambicioznoj sredini, što nikada nismo krili, bilo izvjestan problem. Problem se ponajviše očitovao u nedostatku prepoznatljivosti te u nedostatku vlastite pravne osobnosti. U praksi je to značilo da moramo koordinirati sve aktivnosti na razini Sveučilišta, što zna usporavati procese, pogotovo kada imate mladu i ambicioznu ekipu znanstvenika. Sada možemo sami strategijski promišljati kako fakultet učiniti vidljivim te promptno reagirati na promjene", rekao je uvodno Matijević te se konkretnije osvrnuo na problem vidljivosti, posebice u očima onih najboljih učenika čija je prva opcija za nastavak školovanja gotovo uvijek Zagreb.

“Jedan je od većih problema koje smo detektirali, i to dosta davno, kako privući najbolje srednjoškolce. Nije nam generalno problem privući srednjoškolce i popuniti kvote, no mi želimo privući najbolju djecu. Zbog toga već dugi niz godina u najjačim sastavima obilazimo škole, ali bez znatnijeg uspjeha. Osijek i Vinkovci su još O.K., ali već Požega, Slavonski Brod i Virovitica jesu problem i ondje nemamo šanse, što smatram uistinu poraznim jer radi se o gradovima geografski bliskima Osijeku. Naime, djeca i njihovi roditelji u svojim su glavama zacrtali FER ili PMF u Zagrebu i da se, slikovito rečeno, postavimo na trepavice, ne bismo ih mogli nagovoriti da promijene odluku. I što učiniti u takvim okolnostima? Možete to konstatirati kao činjenicu s kojom ćete se pomiriti ili pokušati napraviti nešto o tom pitanju. Osobno se ne mogu pomiriti s tim. Što se tiče kvalitete edukacije i samog okruženja, smatram da bi za djecu bilo dobro da dođu studirati u Osijek. Ako pogledate trendove u Americi ili na sveučilištima zapadne Europe, top-sveučilišta se najčešće nalaze izvan velikih gradova. Gdje se nalazi Stanford? Imate sveučilište, kampus i oko toga ništa. Palo Alto je najveći gradić u blizini. Takvih mjesta i sveučilišta imate koliko god hoćete, tako da ideja da morate otići studirati u New York da biste bili zadovoljni, ili u našem slučaju Zagreb, ne drži vodu. Ne mogu to prihvatiti kao argument", rezolutan je Matijević, ali i svjestan da, osim samog obrazovanja, budućim studentima treba ponuditi i dobru materijalnu perspektivu. “Uvijek mi se činilo da bi za iskorak o tom pitanju trebalo učiniti nešto više od uvjeravanja učenika da je dobro studirati u Osijeku, jer to cijelo vrijeme radimo i vidimo da ne prolazi. S druge strane, kada govorimo o tehnologijama, primijetili smo da imamo svu njihovu pažnju. Primjerice, kada su Rimac Automobili prezentirali svoju Neveru kod nas na fakultetu, bilo je to jedno od rijetkih predavanja kada se, zbog goleme posjećenosti, praktički nije moglo ući u našu najveću dvoranu. Tehnologija je istinski magnet za tu djecu! Stoga je na fakultetu sazrela ideja da pokušamo napraviti iskorak u tom smjeru. Želimo vidjeti koliki je tržišni potencijal među našim znanstvenicima te koliko možemo komercijalizirati ono čime se bavimo. Definirali smo tri područja: područje industrijske matematike, područje umjetne inteligencije te područje podatkovne znanosti, kao područja za koja vjerujemo da posjedujemo timove znanstvenika koji su izvrsni. Nadalje, zanimalo nas je koliko su naši istraživački timovi zainteresirani za iskorak u obliku pokretanja tehnološke tvrtke koja bi se bavila nekim od navedenih područja, a fakultet bi im u tom slučaju bio partner. Cilj je fakulteta podržati i biti dionikom tehnološke tvrtke koja bi privukla medijsku pažnju svojim rješenjima, što bi povratno znatno podignulo vidljivost i samog fakulteta. Na ovakav način više ne bismo govorili kako smo dobri, nego bismo to pokazali djelom. Očekujemo da bi to imalo snažan utjecaj na srednjoškolce jer bi djeca vidjela jasnu perspektivu svoje edukacije kod nas. Hoće li u konačnici kao diplomirani studenti ostati raditi u fakultetskim spin-off tvrtkama, ili ići svojim putem, to je na njima", otkriva pozadinu priče te se osvrće na još jedan problem koji nastoje riješiti osnivanjem tvrtki u kojima bi radili njihovi zaposlenici.

Poslovi dostojni doktorata

“Događa se da veliki dio mladih znanstvenika pokreće vlastite paušalne obrte, što nikako nije u interesu fakulteta. Nije nam u interesu da si ljudi popravljaju budžete paušalnim obrtima, odrađujući neke sitne poslove. Ako se žele angažirati te si na taj način popraviti primanja, neka to učine kroz ovakav okvir koji je i u interesu fakulteta, a poslovi koje će raditi bit će dostojni njihovih doktorata. Ne želimo da naši najbolji mladi znanstvenici izrađuju web-stranice, jer ima drugih tvrtki koje se time bave", ističe Matijević.

Rezultat svih navedenih nastojanja tehnološka je tvrtka Meet Intelligent Innovations, koja je već privukla prve investicije.

“Tvrtka je pozicionirana kao specijalist u području umjetne inteligencije, a rješenja na kojima radimo u ovom trenutku odnose se na implementaciju umjetne inteligencije u digitalnim, virtualnim i proširenim okruženjima. Nedavno je kroz EU fondove u tvrtku došla i prva investicija u iznosu od 200.000 eura, za izradu specifičnog rješenja koje smo nazvali Ardena. Riječ je o implementaciji digitalnog čovjeka u digitalnoj, proširenoj ili virtualnoj stvarnosti. Koji su izazovi u ovakvoj implementaciji digitalnog čovjeka? Sva ona rješenja koja možete vidjeti u smislu digitalnog čovjeka koji govori i gestikulira u nekom filmu, crtiću ili računalnoj igri najčešće su preskriptana, tj. predefinirane su rečenice ili tekst kao i gestikulacije i emocije. Izazov je implementirati tehnološko rješenje digitalnog čovjeka u okruženje gdje imate komunikaciju s njim preko svakodnevnog prirodnog jezika, ali ta komunikacija, te posljedično i njegovi pokreti i emocije, nisu unaprijed definirani. Tu zapravo dolazi do velikog tehnološkog izazova kako to implementirati na produkcijskoj razini na način da su emocije i pokreti digitalnog čovjeka prirodni i odgovaraju nama ljudima. Postoji nekoliko tvrtki u svijetu koje su krenule u tom smjeru, a među njima je i Meet Intelligent Innovations", govori profesor Matijević o rješenjima kojima će se baviti njihova tvrtka, te se još jednom osvrće na koncept koji će biti utkan i u sve buduće fakultetske spin-off tvrtke:

“Koncept se svodi na identifikaciju istraživačkih grupa unutar Fakulteta kojima bi onda pomogli u pravnom i financijskom smislu kako bi se tvrtka pokrenula. Fakultet nema problema s tim da istraživači uđu u takvu tvrtku te da im takva tvrtka bude sekundarni poslodavac. Istaknuo bih da fakultet mora biti dio te priče. Postotak u kojem će fakultet biti dionik stvar je pregovora, no svakako mora biti dionik. To je jedini koncept u kojem se osjećamo ugodno, za razliku od paušalnih obrta koje, iskreno, vidimo kao problem. Fakultet neće zabranjivati svojim zaposlenicima osnivanje paušalnih obrta, ali im želi ponuditi atraktivnu alternativu ovakvim programom", ističe naš sugovornik. Do sada, ističe prof. Matijević, nisu vidjeli da drugi fakulteti ovako pristupaju takvom problemu. "Provjerili smo pravni okvir i nismo naišli na zapreke. Za sada je rezultat jedna tvrtka, koja je već privukla znatnu investiciju, a u tijeku su pregovori s drugom istraživačkom skupinom za osnivanje tvrtke u području podatkovnih znanosti. S obzirom na to da naš fakultet postoji nepunih godinu dana, vidimo ovo kao velik uspjeh. To više što je pristup jedinstven u Hrvatskoj", zaključio je prodekan Matijević. ■

Naš je izazov kako implementirati na produkcijskoj razini da emocije i pokreti digitalnog čovjeka budu prirodni