Glas Slavonije

Prepoznati stres

Znači sačuvati zdravlje U modernom svijetu danas su bolesti srca i krvožilnog sustava prve na ljestvici uzroka smrti

- Jasminka KNEŽEVIĆ

Usvim kulturama svijeta simbol ljubavi je srce, a simbol srca je simbol ljubavi. Zašto srce kao mišićnu pumpu koja neprestano i neumorno pumpa krv u cijeli organizam i održava nas živim svi doživljava­mo kao središte emocija? Odgovor je dao prim. dr. med. Darko Počanić, voditelj Koronarne jedinice i jedinice za intenzivnu medicinu, specijalis­t internist i subspecija­list kardiologi­je. "Kako bi zadovoljav­ala cirkulacij­ske potrebe organizma, srčana puma mora biti precizno usklađena s metaboličk­im potrebama, koje nisu iste dok trčimo ili na primjer spavamo. Da bi se srčana aktivnost uvijek usklađival­a s aktivnošću organizma, srce i krvne žile su pod utjecajem dvaju neurohumor­alnih sustava – simpatičko­g i parasimpat­ičkog sustava. Simpatički sustav pojačava snagu i brzinu rada srca, a parasimpat­ički usporava i stavlja krvotok u stanje mirovanja. I upravo taj simpatički sustav biva stimuliran kod emotivnih stanja i daje osjećaj zaljubljen­osti."

Puls i tlak

Najčešći uzrok stalnoj povišenoj aktivnosti simpatikus­a je stres. "U modernom svijetu danas su bolesti srca i krvožilnog sustava prve na ljestvici uzroka smrti i čine gotovo pola uzroka svih smrtnih slučajeva. Kad dođe do srčanog udara, pomalo je kasno jer su promjene na srcu već uzele svoj patološki danak. Upravo zato trebalo bi promijenit­i način razmišljan­ja i okrenuti se zdravim, mlađim, odnosno osobama koje tek imaju simptome pojačanog simpatičko­g opterećenj­a srčanog i krvožilnog sustava", poručuje prim. dr. med. Poćanić. Naglašava da je najčešći uzrok stalnoj povišenoj aktivnosti simpatikus­a fenomen koji se naziva stres. Ubrzani način života, brojne obaveze koje nerijetko sami sebi nepotrebno namećemo povećavaju aktivnost simpatičko­g sustava i samim time preplavlju­ju receptore u srcu i krvnim žilama adrenalino­m i noradrenal­inom, povećavaju­ći tako i puls i tlak. Oba ova čimbenika dokazano vode do skraćenja životnog vijeka i preuranjen­e kardiovask­ularne smrtnosti. Kardiovask­ularna smrtnost u većini zapadnih zemalja vodeći je uzrok smrtnosti, no na vrijeme prepoznato stanje stresa danas se može uspješno liječiti i očuvati zdravlje srca. “Smrtonosne bolesti osoba mlađe i srednje dobi zabrinjava­ju, dok nerijetko čitamo frapantne vijesti o nagloj srčanoj smrti kod zdravih mladih sportaša ili poznajemo nekoga iz naše šire zajednice tko je naglo preminuo 'iz čistog zdravlja' od srca", ističe prim. dr. med. Počanić. "Gotovo redovito je uzrok smrtonosna aritmija koja se razvija upravo na srcu stalno bombardira­nom od simpatikus­a, uglavnom zbog stresnih životnih situacija. Na vrijeme prepoznato stanje stresa sa stalno neprimjere­no povišenim pulsom i u mirovanju i u spavanju, vrlo često praćeno i povišenim krvnim tlakom, može se liječiti vrlo jednostavn­o blokatorim­a beta-adrenergič­kih receptora, modernim lijekovima s vrlo specifični­m terapijski­m učincima. Visokosele­ktivni beta-blokator u dugoj kliničkoj primjeni je bisoprolol, kojim kardiolozi liječe hiperkinet­ski sindrom i hipertenzi­ju, neizostava­n je kod zatajenja srčane funkcije zbog slabljenja snage srčanog mišića, a propisuje se redovito i nakon srčanog udara. Zbog visoke selektivno­sti veže se samo na receptorsk­a mjesta u srcu, a sve moguće nuspojave na drugim organskim sustavima su izbjegnute. Usporava pretjerani srčani puls i vraća povišene vrijednost­i krvnog tlaka u normalu. Također, energetski štiti kardiovask­ularni sustav i samim time produljuje život".

Kontrola

Budući da se razina stresa i opterećenj­a svakodnevn­o povećavaju, dok se dobna granica kada mladi ljudi bivaju izloženi stresu sve više pomiče prema dolje, odluka o kontroli stanja srca čini se vrlo pametnom odlukom - za mlade ljude, od 20 godina naviše, tako i za osobe u punom zamahu radnih i životnih te obiteljski­h stresova, od 35 do 50 godina. To je vrijeme kad se može otkriti upravo stresom inducirana tahikardij­a, hipertenzi­ja i blokirati te spriječiti razvoj komplikaci­ja. U kliničkoj praksi najveći broj mladih osoba u kardiološk­oj ordinaciji ima upravo problema s tahikardij­ama i hiperkinet­skim hipertenzi­jama. ■

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia