Glas Slavonije

U EU-U su najčešće lažne novčanice od 50 i 20 eura

U vrijeme dvojnih cijena otkrivene su samo 33 krivotvore­ne kunske novčanice

- Sandra LACIĆ

Gotovo 5000 krivotvore­nih novčanica evidentira­la je lani Hrvatska narodna banka. Otkriveno je, kako navodi HNB, 4920 krivotvore­nih euronovčan­ica nominalne vrijednost­i 301.015 eura i 3962 krivotvore­ne eurokovani­ce nominalne vrijednost­i 7760 eura.

Filmski rekvizit

Najviše je krivotvori­na bilo u apoenu od 50 eura, i to 2819. U apoenu od 20 eura lani je otkriveno 813 krivotvore­nih novčanica, 779 u apoenu od 100 eura, 228 u apoenu od deset eura, 215 od 200 eura, 41 lažna novčanica bila je u apoenu od 500 eura, a 25 krivotvore­nih euronovčan­ica u apoenu od pet eura. Od siječnja do prosinca 2023., što je bilo razdoblje dvojnog iskazivanj­a cijena u Hrvatskoj, evidentira­ne su i 33 krivotvore­ne kunske novčanice. Pronađene su i 182 krivotvore­ne novčanice američkog dolara, sedam krivotvore­nih novčanica funte sterlinga i šest krivotvore­nih novčanica australsko­g dolara. Podsjetimo da je prošle godine, netom nakon što je euro postao službena valuta u Hrvatskoj, u trgovini u Slavoniji pronađena lažna novčanica. Policijsko­j postaji Nova Gradiška prijavljen­o je da se nepoznata osoba za plaćanje robe na području općine Nova Kapela koristila filmskim rekvizitom od deset eura.

Prema podatcima Europske središnje banke, u 2023. godini iz optjecaja je povučeno 467.000 krivotvore­nih euronovčan­ica, što je među najnižim zabilježen­im razinama krivotvore­nih novčanica u odnosu prema ukupnom broju novčanica u optjecaju.

Više od 70 posto povučenih krivotvori­na čine apoeni od 20 i 50 eura, a iz te banke ističu kako su euronovčan­ice i dalje sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja. "Malo je vjerojatno da ćete doći u doticaj s krivotvore­nim novčanicam­a jer je njihov broj i dalje malen u odnosu prema broju autentični­h euronovčan­ica u optjecaju. U 2023. na milijun autentični­h novčanica u optjecaju otkriveno je samo 16 krivotvore­nih, što je među najnižim zabilježen­im omjerima od uvođenja euronovčan­ica. Premda je omjer vrlo nizak, broj krivotvore­nih novčanica povećao se u odnosu prema 2022., kada je bio iznimno malen, nakon pandemije COVID‑19. Bez obzira na to, broj krivotvori­na manji je nego u godinama koje su prethodile pandemiji. I dalje se najviše krivotvore apoeni od 20 i 50 eura. Oni zajedno čine više od 70 posto ukupnog broja krivotvore­nih novčanica. U državama europodruč­ja pronađeno je 97,2 posto krivotvore­nih novčanica, 1,9 posto pronađeno je u državama članicama EU‑A izvan europodruč­ja i 0,9 posto u ostalim dijelovima svijeta", navodi Europska središnja banka.

Zatvorska kazna

Iz Hrvatske narodne banke ističu kako se većina krivotvore­nih euronovčan­ica brzo i jednostavn­o može prepoznati ako se primijeni metoda "osjeti ‑ pogledaj ‑ nakreni". To znači da se osjetilom opipa utvrđuje kakvoća papira (šuškavost, elastičnos­t) i reljefnost otiska na novčanicam­a. Obilježja su stopostotn­oga pamučnog papira mnogo veća izdržljivo­st i otpornost na savijanje i habanje od onih koje ima običan komercijal­ni papir. "Pogledaj" podrazumij­eva da se novčanicu okrene prema svjetlu i provjeri vodeni znak, zaštitna nit i prozirni registar. "Nakreni" znači da se laganim nakretanje­m novčanice provjerava­ju izmjena motiva na srebrnasto­j traci i zaštitna obilježja otisnuta prelijevaj­ućom ili optički promjenjiv­om bojom, primjerice smaragdne brojke na euronovčan­icama.

Iz optjecaja su prošle godine u Hrvatskoj najčešće izdvajane krivotvori­ne od 50 eura serije Europa, koje je lako prepoznati po tome što se u donjem lijevom kutu lica originalne novčanice nalazi smaragdna brojka, koja pri zakretanju novčanice mijenja boju iz smaragdnoz­elene u tamnoplavu i na kojoj se vidi svjetlosni efekt. Na krivotvori­ni imitacija smaragdne brojke ostaje ista pri zakretanju novčanice. Učestale su i krivotvori­ne od 100 eura prve serije. Za krivotvore­nje novca predviđene su zatvorske kazne. Naime, tko izradi lažni novac, preinači pravi novac ili takav pribavi, posjeduje, uveze, izveze, prima ili prenosi s ciljem stavljanja u optjecaj kao pravi ili ga stavi u optjecaj kao pravi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina, stoji u Kaznenom zakonu. U drugom slučaju, tko lažni novac koji je primio u uvjerenju da je pravi, saznavši da je lažan, stavi u optjecaj, kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine. ■

ESB: MANJE JE KRIVOTVORI­NA NEGO PRIJE

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia