Nužni krupnija zemljišta i racionalnija poljoprivreda
Okolnosti u poljoprivredi su se u 20 godina bitno promijenile, kaže Novotny
Prosvjedi poljoprivrednih proizvođača naglo su se raširili u mnogim europskim zemljama Europe, a solidarnost su im iskazali i hrvatski poljoprivrednici. Razlozi masovnog izlaska na ceste i gradske trgove nalaze se u rastu troškova, a dijelom i uvozu ukrajinskih jeftinijih poljoprivrednih proizvoda koji "ruše" cijenu domaćih. Strogi ekološki propisi EU-A također su razlog nezadovoljstvu europskih poljoprivrednika.
Dobitna formula
“Hrvatska, kao i europske države u cjelini, uz rijetke iznimke, zemlje su s relativno malim ratarskim površinama. Ukrajina pak ima goleme ratarske površine, kao i Rusija, Brazil, Argentina i SAD. I tu je moguće racionalno organizirati ekonomski jeftinu proizvodnju žitarica. Europa se mora okrenuti, i mislim da je sada pravi trenutak da započne zaokret prema ratarskim i poljoprivrednim proizvodima visoke dodane vrijednosti. Pšenica je najjednostavniji ratarski proizvod i onaj tko svoju poljoprivrednu proizvodnju temelji na pšenici, taj doista osjeća problem pritiska zbog uzvoza jeftine pšenice iz Ukrajine. Međutim, onaj tko u ratarstvu proizvodi kulture poput soje, biosoje, primjerice nekih specijalnih oblika kukuruza ili recimo pivarskog ječma, takvi ratari pritisak iz Ukrajine ne osjećaju", kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
U Slavoniji je logično najspornije pitanje hoće li se trend smanjivanja broj ratarskih proizvođača nastaviti, tj. može li se pronaći neka dobitna formula za hrvatsku poljoprivredu u budućnosti i nastaviti raditi prema njoj. Novotny kaže da se mora nastaviti, prije svega mora doći do konsolidacije poljoprivrednih posjeda. Podsjeća kako Hrvatska ima veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstava koja zapravo ne mogu racionalno orijentirati poljoprivrednu proizvodnju. "Škotska i Irska imaju slične veličine poljoprivrednih površina. Škotska ima 20.000 poljoprivrednih gospodarstava, Irska nešto malo više. Kod nas je to približno nešto vredi. Ističe kako od 70-ih godina prošlog stoljeća gleda poljoprivrednu emisiju i uvijek vidi istu priču: nema mladih. Tako je, kaže, bilo i 70-ih, i 80-ih, i 90-ih, i dalje, no, ipak, mladi dolaze u poljoprivredu, ističe. Kaže kako vidimo da ti mladi proizvođači donose nove metode, novi način obrade zemljišta... Bitno drukčije su okolnosti nego što su bile prije 20-ak godina, i mladi poljoprivrednici će zasigurno donijeti taj nužni novi vjetar, zaključuje naš sugovornik.
Kako je Slavonija i Baranja pretežito poljoprivredni kraj, iako i sa smanjenim brojem stanovnika, to bi ipak značilo donekle optimističan pogled u budućnost za one koji se bave poljoprivredom ili će se tek baviti, ili bar optimističniji od onoga koji u nekim izjavama prosvjednici diljem Europe nude.
“Oni koji budu željeli raditi moći će povećati svoje obiteljsko bogatstvo. U Austriji se ljudi iz Beča vraćaju u Gradišće, slično se dogodilo i u Sloveniji, a dogodit će se i u Hrvatskoj", predviđa Novotny. ■