UNATOČ SVEMU, BARANJA DOBAR PRIMJER

“Što bude više tržišnih okolnosti, to će povratak u Slavoniju i Baranju biti brži. Vidimo da su se u Baranji ljudi počeli baviti turizmom, u Kneževim Vinogradima sam vidio sjajne voćarske pothvate i stvari se očito pokreću. Baranja je baš jako dobar primjer kako se može, primjerice, dobro živjeti na voćarstvu i vinogradarstvu. Slično je i uz Dunav jer vidimo i od Iloka i Erduta slične pothvate. Mislim da je zapravo najgora situacija u onim dijelovima Slavonije i Baranje gdje se radi na stari način, onako kako je to bilo prije 50 ili 100 godina - samo pšenica, pšenica, kukuruz... To danas jednostavno više ne ide. Kada je riječ o Baranji, ona se okrenula turizmu. Baranja ima sjajne nove Opg-ove koji se bave modernom proizvodnjom i uspješni su u tome. Dakle, Baranja je unatoč svemu dobar primjer za ostatak tog područja”, smatra Novotny. više od 100.000 i treba znati da je to neodrživo. Mora doći do konsolidacije i povećavanja posjeda. To smo vidjeli i u Austriji u protekla tri desetljeća. Prije 30 godina u Austriji je prosječan poljoprivredni posjed bio oko pet hektara po gospodarstvu, a sada je 40 hektara. Mora doći do okrupnjavanja, na ovaj ili onaj način. U Italiji to nije bio problem zato što su postojale zadruge i navika organiziranja poljoprivrednih proizvođača u kooperative. Austrija je, pogotovo u istočnom, panonskom dijelu, imala vrlo male ratarske posjede u Gradišću, to su sada povećali. Tržišnim mehanizmima, vladinim poticajima za okrupnjavanje došlo se do 40 hektara, što već može biti ekonomski racionalna površina poljoprivrednog gospodarstva", ističe Novotny.

Povratak mladih

Kaže kako su u Hrvatskoj posebice problem posjedi koji su, ne samo prosječno mali po jednom gospodarstvu nego su i "razbacani", a proces komasacije nikako nije zaživio. Tako će se, govori Novotny, morati pod ekonomskim pritiskom dogoditi ta promjena - okrupnjavanje, odnosno stvaranje preduvjeta za ekonomski racionalniju proizvodnju u poljopri