Za nužne će popravke u zgradi trebati suglasnost vlasnika 33 posto udjela

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u javno je savjetovanje uputilo dugoočekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.

Kako se navodi u obrazloženju prijedloga, cilj je donošenja ovoga zakona da se bez bitnih promjena sadržaja i zadiranja u međuvlasničke odnose osigura kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada kao i pitanja važna za postizanje toga cilja koja uključuju definiranje kriterija za utvrđivanje visine pričuve i minimalni iznos pričuve te kriterije za korištenje sredstava pričuve pri čemu se podrobnije definiraju prava, obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika, zajednice suvlasnika i suvlasnika.

Zakon predviđa niz novih zaduženja za upravitelje. Kako stoji u prijedlogu, postojat će tri vrste većina suvlasnika koje odlučuju o upravljanju, ovisno o složenosti situacije. Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici koji drže 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama namjene zajedničkih dijelova zgrade te o investicijskom održavanju koje obuhvaća značajnije investicije ili promjene i za koje je dosad bila potrebna stopostotna suglasnost. O svemu onome što se smatra redovnim održavanjem odlučivat će natpolovična većina, a to su suvlasnici koji drže 50 posto udjela u vlasništvu zgrade. Za obavljanje nužnih popravaka bit će potrebna suglasnost vlasnika 33 posto udjela u vlasništvu zgrade. Zakon pravi razliku između nužnih popravaka i hitnih intervencija. Tako se navodi da bi pod nužni popravak spadale aktivnosti kao što su popravak ili rekonstrukcija krova, nosivih zidova, međukatnih konstrukcija, temelja i instalacija. Hitne intervencije bile bi otklanjanje kvarova na plinskim instalacijama, sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća i oštećenja vodovoda i kanalizacije i slično.

Minimalna pričuva ostaje ista i iznosi, prema prijedlogu, 0,54 posto etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, godišnje po četvornome metru stana. To bi iznosilo najmanje 0,36 eura mjesečno za četvorni metar stana. Zakonom se uvode i sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja. U takvim situacijama suvlasnici će biti dužni na ime pričuve uplaćivati peterostruki iznos, dakle 2,2 eura za kvadrat, čime se zgrade želi obvezati na donošenje planova održavanja i upravljanja, ali i plaćanja zajedničke pričuve. Zakonom se definira održavanje zajedničkih dijelova zgrade i pripadajućih dijelova kao skup aktivnosti koji je od javnog interesa. Stoga je kao obveza vlasnika posebnog dijela ovim zakonom propisana dužnost da omogući, odnosno dopusti upravitelju zgrade, odnosno ovlaštenoj osobi ulaz u svoj posebni dio zgrade ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji izaziva ili bi mogao izazvati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika. Kako stoji u obrazloženju, donošenje ovoga zakona pridonijet će sustavnom podizanju kvalitete stanovanja, efikasnijem ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine, te unaprjeđenju izgleda zgrada a s time i unaprjeđenje životnog i radnog okoliša, kroz definiranje i uređivanje pitanja koja su bitna za učinkovito i adekvatno upravljanje zgradama kao i uređenjem pitanja održavanja zgrada. Također, očekuje se da će ovaj zakon omogućiti i efikasniju provedbu dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine s naglaskom na povećanje otpornosti zgrada na potres i požar, kao i na zahtjeve energetske obnove. ■