Hrvatska do 2030. godine mora imati 100 tisuća ICT stručnjaka

Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka, ili oko 100 tisuća, u čemu može pomoći i država digitalnim vaučerima za obrazovanje, jedan je od zaključaka s 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju. Nakon te sjednice predsjednik HUP ICT-A Hrvoje Balen i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić napomenuli su kako danas Hrvatska ima oko 50 tisuća ICT stručnjaka, što smatraju nedovoljnim za ostvarivanje svih ciljeva iz nacionalne i Eu-ove digitalne strategije do 2030. godine. “Poslodavci su dosta angažirani u pripremi svih dokumenata i svi imamo ambiciozne ciljeve za digitalizaciju, koji su dosegljivi, ali uz znanje odnosno stručne ljude. Zato smo na sjednici dogovorili da će se osnovati više radnih skupina, pa i ona koja će pratiti razvoj i predlagati rješenja za povećanje broja ICT stručnjaka. Uz sredstva iz EU fondova važno je i na nacionalnoj razini poticati ulaganja u obrazovanje za digitalizaciju, pa i u sklopu zakona o poticanju ulaganja”, naglasio je Balen. Smatra kako sve te nove ljude Hrvatska neće dobiti samo kroz visoko obrazovanje, nego treba sve učiniti da se zadrže postojeći, pronađu novi prekvalificiranjem, u čemu su spremni financijski participirati i poslodavci, uz poruku kako bi bilo važno da država nakon 2027. produži rok za digitalne vaučere za obrazovanje. Balen je naglasio i da je za potrebe boljih telekomunikacijskih veza dostupnih na cijelom području Hrvatske potrebno riješiti i probleme koji se pojavljuju iz prostornih planova i s lokalnom samoupravom, a digitalnom strategijom predviđenom povećanju udjela ICT-A u BDP-U do 2030., smatra, može pridonijeti i nova strategija pametne specijalizacije.

Rektor Lakušić dodao je kako je jedna od mogućnosti da se već završenim stručnjacima omogući još godina dana dodatnog plaćenog obrazovanja za dodatna znanja za digitalizaciju s digitalnim vaučerima, upozorivši i na nedostatak nastavnika u Hrvatskoj koji bi mogli voditi te programe, ne samo na fakultetima nego i u srednjim školama. “Tražimo rješenja i kako bolje financirati inovacije koje su jako važne, kao i zaštita patenata poslovnog sektora u suradnji sa znanosti”, poručio je Lakušić. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić najavio je da će u javno savjetovanje nakon sjednice krenuti program politika “Put u digitalno desetljeće 2030.”, koje u 12 ciljeva definiraju razvoj digitalizacije u Hrvatskoj, a koje je postavila i Europska unija. I on smatra kako je ključno osigurati dovoljno ljudi za taj proces i da ih Hrvatska nema koliko bi trebala. Iznio je podatke i o važnoj državnoj informacijskoj infrastrukturi Centru dijeljenih usluga (CDU), kroz koji je provedeno 180 milijuna tran