Nekada se točno znalo što treba odjenuti u svakom tjednu korizme

Mr. sc. Ljubica Gligorević, etnologinja Gradskog muzeja Vinkovci i muzejska savjetnica u mirovini, održala je u vinkovačkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici predavanje o korizmenim običajima, posebice u Vinkovcima i slavonskim selima, "Vrijeme korizme - reminiscencije i prakse". Korizma je razdoblje pripreme za Uskrs, podsjetila je vinkovačka umirovljena, ali i dalje aktivna etnologinja, a sastoji se od šest korizmenih nedjelja. Prva je Čista nedjelja, a riječ je o čišćenju duše, domova i unutarnjeg organizma. Trenutačno se nalazimo u drugom korizmenom tjednu, koji zovemo Pačista, koji je još "čišći" od prve nedjelje. Idući tjedan na rasporedu je Bezimena nedjelja, vrijeme kada nema veselja i ne spominju se aktivnosti, zatim dolazi Sredoposna nedjelja, koja označava sredinu korizmenog posta, a u Gluhoj nedjelji govorimo o pokrivanju raspela i slika, upravo kako je u prošlosti bilo u crkvi i domovima. Za kraj dolazi Cvjetnica, najznačajnija u korizmenom razdoblju, a tada se posvećuju grančice, što je simbolika ulaska Isusa u Jeruzalem.

- Nakon poklada dolazi nam korizma, a već smo sada u drugom tjednu. Pepelnica označava početak korizmenog razdoblja, a trajanje se tehnički računa 38 dana, nedjelje se ne zbrajaju, ali se ipak zbrajaju Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, budući da je i to vrijeme posta i molitve. O pučkim običajima možemo dosta govoriti, ali prije svega vodilo se računa o zatomljenoj odjeći koja se nosila bez ukrasa, nakita i točno se znalo što je trebalo nositi na sebi u svakom tjednu korizme. Neki svećenici naročito su to protežirali, poput našega Josipa Lovretića, kada je službovao u Gradištu između 1902. i 1920. godine. Točno je propisivao puku kako treba dolaziti u crkvu, a čak im je posuđivao i određeni materijal – rekla je mr. sc.

Ljubica Gligorević dodajući kako se nekada postilo tijekom cijele korizme, a u novije vrijeme zapovijedani post je na Pepelnicu i Veliki petak. I o posnoj hrani svakako se može mnogo govoriti, a u današnje vrijeme brojne su kuharice i priručnici posvećeni toj temi.

- Danas javnost propituje čega se tko odrekao, ljudi se odriču uglavnom nezdravih životnih navika poput pušenja, alkohola, čokolade ili općenito slastica, ali ljudi ne trebaju otkrivati čega su se odrekli. Unutarnje stanje je najvažnije tijekom ovog razdoblja, a svi znamo čega se ne treba odreći. Ne treba se odreći dobrih dijela, ne samo u korizmi, nego općenito – podsjeća etnologinja i nastavlja da nakon Cvjetnice ulazimo u Veliki tjedan, a on je u tradicijskoj kulturi uvijek bio zanimljiv i povezan s vjerskim životom. I tu postoje razni običaji, od šibanja Juda nakon mise, zavezivanja zvona na Veliki četvrtak, pa sve do pjevanja Muke i Gospina plača na Veliki petak.

- U mnogim je našim mjestima na Veliku subotu uskrsnuće, a onda su organizirane procesije, posveta vode, vatre, ali Uskrs dolazi u nedjelju kao najradosniji i najveći blagdan kojemu se svi veselimo – zaključila je svoje zanimljivo predavanje mr.sc. Ljubica Gligorević. Miroslav Flego ■

Postilo se tijekom cijele korizme. unutarnje stanje najvažnije je; ne treba otkrivati čega smo se odrekli