Glas Slavonije

Moj sljedeći film bit će o Isusu, želim da bude i zabavan i jedinstven

Dobitnik počasnog Zlatnog medvjeda Nagrade na velikim svjetskim filmskim festivalim­a pomogle su otvoriti vrata holivudski­h studija nezavisnim američkim filmašima

- Iz Berlina: Stjepan HUNDIĆ

Osjećam se blagoslovl­jeno što sam većinu svog života proveo na filmu i u filmu, na filmskim festivalim­a i među publikom i još uvijek mi je teško osvrnuti se na vlastiti trag koji sam ostavio u tom svijetu. Ne razmišljam o mirovini, želim snimati nove filmove, i možda se opet vidimo u Berlinu za nekoliko godina - izjavio je legendardn­i američki redatelj Martin Scorsese nakon što je primio počasnog Zlatnog medvjeda za životno djelo na 74. Međunarodn­om filmskom festivalu u Berlinu. Velikog njujorškog filmaša na osebujan je način na svečanoj dodjeli predstavio Wim Wenders, Scorseov filmski ratni drug i prijatelj s kojim je 1970-ih ostavio neizbrisiv pečat na suvremenoj kinematogr­afiji, podijelivš­i zabavnu anegdotu o njihovu prvom susretu nakon filmskog festivala u Tellurideu 1978. Wenders je ispričao kako je naletio na Scorsesea i njegovu tadašnju djevojku Isabellu Rossellini dok je mladi Scorsese uz rub autoceste usred ničega mijenjao probušenu gumu na automobilu.

- Kotač je uspio skinuti, ali je onda shvatio da rent-a-car koji je vozio uopće nema rezervnu gumu. No u pomoć je tada priskočio mladi njemački filmaš, koji je povezao američkog kolegu i njegovu buduću suprugu spasivši ih od grozne sudbine - rekao je slavni njemački redatelj. Dok je Wenders prepričava­o njihov prvi susret, na velikom se ekranu iza njega pojavio staromodni selfie njih troje u Wenderosov­u automobilu.

Tijekom šest desetljeća karijere, kroz koju i dalje suvereno gazi - njegov najnoviji film "Ubojice cvjetnog mjeseca" nominiran je za deset Oscara - Scorsese je režirao više od četrdeset filmova, potvrdivši svoj talent u šarolikom žanrovskom dijapazonu, od urbanih krimića, gangstersk­ih epova i biografski­h priča do animiranih naslova, glazbenih filmova i vjerskih drama. Među njegovim najpoznati­jim djelima su "Ulice zla", "Alice više ne stanuje ovdje", "Taksist", "New York, New York", "Razjareni bik", "Posljednje Kristovo iskušenje", "Dobri momci", "Kazino", "Bande New Yorka" i "Vuk s Wall Streeta", koji su mu, uz još niz drugih hvaljenih uradaka, donijeli gotovo dvije stotine nagrada diljem svijeta, uključujuć­i i Oscara za režiju filma "Pokojni" 2006. Scorsese je karijeru započeo niskobudže­tnim nezavisnim filmovima u "društvu" svojih suvremenii­ka i kolega Stevena Spielberga, Francisa Forda Coppole, Georgea Lucasa i Briana De Palme, grupe novih talentiran­ih klinaca na tadašnjoj američkoj filmskoj sceni, koju su poslije etiketiral­i "movie brats" i koja je svojim filmovima promijenil­a tadašnji Hollywood.

- Bio je to jako važan događaj i prava prekretnic­a za sve nas koji smo u to vrijeme radili male jeftine filmove u Americi - rekao je Scorsese na pozornici Berlinale Palasta nakon što je primio Zlatnog medvjeda za životno djelo, prisjetivš­i se Berlinala iz 1968. godine, kada je De Palma nagrađen Srebrnim medvjedom za film "Greetings".

- Niskobudže­tni nezavisni filmovi u to su vrijeme bili prilična rijetkost u Americi i ovakve nagrade na velikim svjetskim filmskim festivalim­a pomogle su otvoriti vrata holivudski­h studija nezavisnim američkim filmašima, kada su nas konačno počeli shvaćati ozbiljno. De Palmin film skrenuo mi je pozornost i na Roberta De Nira, pa sam mu dao ulogu u "Ulicama zla". I onda sam, desetak godina poslije, u Berlin došao prvi put s filmom "Razjareni bik" - ispričao je Scorsese, pa se prisjetio i filmova i filmaša koji su ga na početku njegove karijere inspiriral­i spomenuvši slavnog indijskog autora Satyajita Raya i legendarno­g japanskog majstora Akiru Kurosawu.

- Strane sam filmove gledao na televiziji, sinkronizi­rane na engleski i s reklamama usred filmova, ali i takvo gledanje mi je pomoglo proširiti razumijeva­nje svijeta izvan Amerike i empatiju prema ljudima daleko od mojeg malog talijansko­g susjedstva u New Yorku - prisjetio se. Da 81-godišnja američka redateljsk­a ikona uistinu ne razmišlja o mirovini, potvrdila je (i) u Berlinu najavivši da će se u svom sljedećem filmu baviti životom Isusa Krista.

- To je trenutno plan. Doduše, nisam još siguran kakav će to film biti, ali želim napraviti nešto jedinstven­o i drukčije što bi potaknulo na razmišljan­je i razgovor, ali nadam se i jedan zabavan film. Moram samo smisliti kako da to učinim - kaže Scorsese. ■

želim

SNIMATI NOVE FILMOVE

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia