Je traženi, u četiri vo je 12 tisuća nih u tom sektoru

I čim riješi status, vraća se na pola radnog vremena

Štulić, navodeći da je u travnju 2020. bilo zaposleno 207.045, a u listopadu 2023. u sektoru trgovine radilo je 218.569, odnosno 11.524 radnika više. To znači da je u listopadu prošle godine u sektoru trgovine bilo zaposleno 15,22 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu, odnosno gotovo svaki sedmi zaposleni. Podaci također pokazuju da broj zaposlenih raste u svim sektorima trgovine. Tako je lani u listopadu u trgovini na malo radilo 119.899 radnika, što je 2456 više nego u travnju 2020., kada je bilo 117.443 radnika. U trgovini na veliko u istom razdoblju prošle godine bilo je zaposleno 78.357, odnosno 6859 više nego 2020., kada ih je radilo 71.498. U trgovini motornim vozilima i motociklima, gdje se više zapošljavaju muškarci, lani je radilo 20.313 osoba, a u travnju 2020. bilo je zaposleno 18.104 djelatnika, ili 2209 manje.

Niska plaća

Štulić kaže kako ne može potvrditi radi li se doista o nedostatku 10.000 radnika u sektoru trgovine, ali može, kaže, reći da ima velikih sustava u kojima nedostaje po

Predsjednica STH Zlatica Štulić ponavlja kako je nedostatak radne snage ozbiljan problem, na čijem se rješavanju mora angažirati cijeli sustav. “Rješenje bi svakako bilo povećanje plaća u trgovini jer bi se sektor trgovine tako učinio puno atraktivnijim zanimanjem. Ljudi bi se više javljali na oglase i više zapošljavali. Vidimo da strani radnici, koji ne govore hrvatski jezik, sve više rade i u maloprodajnim prostorima u direktnom kontaktu s kupcima. Prije su više radili u skladištima veleprodajnih centara, radili su kao vozači. Zbog postojanja jezične barijere ti se radnici moraju snalaziti, i to je vrlo izazovno za svakog trgovca, ali i za radnika je vrlo stresno”, upozorava Štulić. Napominje kako poslodavci sve više za strane radnike organiziraju tečajeve jezika kako bi mogli komunicirati s građanima.

200 ili 300 radnika. "Ide se čak dotle da pojedini poslodavci nagrađuju svoje radnike ako im dovedu novog radnika koji se na poslu zadrži punih šest mjeseci. Svaki se javni prostor koristi za traženje radnika, tako sam neki dan na autocesti na jednom kamionu vidjela poziv radnicima za zapošljavanje. Trgovina koja je i inače radnointenzivna djelatnost i nije djelatnost koja je prosječno primamljiva za zapošljavanje jer se radi puno i u smjenama, a plaće nisu velike i velikim su dijelom blizu minimalne plaće", ističe predsjednica STH dodajući da u trgovini mogu raditi ljudi svih struka i onda često ostaju dok se ne zaposle u struci za koju su se školovali ili dok ne nađu nešto bolje.

Podsjeća također da je nakon povećanja minimalne plaće došlo do toga da i oni poslodavci koji su plaćali nešto više onih neoporezivih iznosa, topli obrok ili nagrade za dobro poslovanje, sada su te neoporezive iznose smanjili jer su morali povećati minimalne plaće. Fluktuacija radnika u trgovini je izuzetno velika, ljudi odlaze i često za bolje uvjete i veće plaće u druge trgovine dok ne nađu nešto bolje.

Prosječna plaća prodavača, prema podacima STH, u studenom 2023. godine iznosila je 888 eura bruto ili 694 eura neto. Dok je prosječna plaća u hrvatskom gospodarstvu iznosila neto 1208 eura, u sektoru trgovine bila je 1101 euro. Najviša je, 1256 eura prosječno, bila u trgovini na veliko, slijedi je trgovina motornim vozilima i motociklima, gdje je prosječna plaća iznosila 1141 euro i na kraju je prosječna plaća zaposlenika u trgovini na malo s iznosom od 990 eura. U posljednje vrijeme sve češće se događa da radnik iz trgovine odlazi u mirovinu i čim riješi umirovljenički status, vraća se na pola radnog vremena u tu istu trgovinu. "S obzirom na to da su u sektoru trgovine plaće male, isti je slučaj i s mirovinama, i ti ljudi se zapošljavaju ne iz želje da se druže, nego iz egzistencijalne potrebe. Takav radnik ima znanja i vještine, poznaje proces rada i zapravo je važan poslodavcu jer ne mora trošiti vrijeme na njegovu obuku. Čak i uvođenje samoposlužnih blagajni nije dovelo do smanjenja broja radnika u prodajnim prostorima jer vrlo često i na tim blagajnama trebaju asistente za pomoć građanima ili ti radnici rade i druge poslove", zaključuje Štulić. ■