PUŠI 22 POSTO HRVATSKIH GRAĐANA

Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 22 posto stanovništva, ali je taj postotak vjerojatno viši. “Posebno zabrinjava što naši mladi sve ranije i ranije počinju pušiti, a pušenje je jedan od ključnih kritičnih čimbenika za bolesti koje danas najviše opterećuju naše zdravlje - kardiovaskularne bolesti i karcinome”, upozorio je nedavno Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-A. Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva ističe da u svijetu svakih deset sekundi netko umre od posljedica pušenja i da smrtne posljedice pušenja u Europi nadmašuju prometne nesreće, alkohol, požare, ubojstva i samoubojstva te AIDS zajedno. Tako u Europi puši više od 50 posto muškaraca u dobi od 20 do 60 godina, 20 posto žena i 30 do 40 posto mladih, a, prema istraživanjima, čak je 60 posto djece do 15. godine bar jednom probalo pušiti. Epidemiologinja HZJZ-A Dijana Mayer upozorava da e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice nisu bolja alternativa pušenju i nisu proizvodi koji mogu služiti za odvikavanje. koji troše iznimno velike iznose ostao je stabilan, pa je tako u obje godine bilo 15 posto onih koji troše do 140 eura mjesečno, a blagi rast, s 3 na 4 posto, ostvario je uzorak potrošača koji troše i više od 140 eura na mjesečnoj razini. Sudionici istraživanja upitani su i je li rast inflacije utjecao na njihove potrošačke navike kada je u pitanju kupnja duhanskih proizvoda. Na to je njih 5 posto istaknulo da ove godine puši više (što je dosta manje u odnosu prema 9 posto lani), a da puši manje, ističe njih 41 posto (lani je bilo 39 posto). Da nisu mijenjali svoje navike u konzumaciji ovih proizvoda, navodi pak 55 posto potrošača, što je 3 posto više nego u lanjskom siječnju. ■