Bez obzira na sve više izazova, NATO je i dalje snažan jamac sigurnosti

Ove subote, 24. veljače, navršava se dvije godine od invazije Rusije na Ukrajinu i ratnog stanja između te dvije zemlje. I nakon kraja Prvog i Drugog svjetskog rata govorilo se da svijet više nije isti. Može li se u nekom takvom, širem i dubljem, kontekstu na sličan način zaključiti - da je ukrajinski rat donio velike promjene na geostrateškom, geopolitičkom i općenito sigurnosnom planu kad se radi o Europi? Drugim riječima, je li nastupilo novo doba (ne)ravnoteže moći u Europi? Kako sve to komentira, pitali smo prof. dr. sc. Marinka Ogoreca, stručnjaka za sigurnost i predavača na Veleučilištu Velika Gorica.

- Može se konstatirati kako ništa više nije isto i, naravno, stanje na međunarodnom planu više se neće vratiti u one okvire u kojima je bilo prije ukrajinskog rata. S druge strane, taj rat nije donio samo turbulentne promjene u europskim razmjerima nego i na globalnom planu. Naime, nakon urušavanja ravnoteže snaga uspostavljene tijekom tzv. Hladnog rata, s raspadom SSSR-A i gašenjem Varšavskog pakta stvorena je vrlo izražena asimetrija međunarodnih odnosa s jedinim preostalim vojno-političkim blokom i SAD-OM kao jedinom preostalom velesilom. U tom kontekstu SAD je dobio novu globalnu ulogu jedinog autoriteta s izraženom strukturom nacionalne moći, koju je nastojao ostvariti...

ZAMOR OD RATA

▼ Ukrajinski predsjednik Zelenski smijenio je glavnog zapovjednika oružanih snaga Valerija Zalužnog. Novi glavni zapovjednik ukrajinske vojske je Oleksandr Sirski. Što to znači za Ukrajinu, njezinu sposobnost da se obrani i poduzme uspješnu protuofenzivu, što smjena znači za Zelenskog, što za Putina, ako mu je smjena uopće bitna, s obzirom na to da sve jače napada ukrajinske gradove i dalekometnim projektilima...?

- Vrlo teško je sada reći kakva će biti uloga novog zapovjednika, generala Sirskog, sve dok ne počne donositi konkretne vojne odluke. Već na početku svog zapovijedanja našao se u teškoj situaciji, u kojoj je morao odlučiti o napuštanju Avdiivke, značajne ukrajinske utvrde, te na taj način staviti svoje snage u nepovoljniji položaj obrane stepskih prostora zapadno od tog grada. O generalu Sirskom u javnosti Ukrajine, ali i među vojnim osobljem postoji niz kontraverzi, no, prema povijesnim iskustvima, jedino mjerilo vrijednosti svakog generala njegova je učinkovitost. Predsjednik Zelenski očito se razilazio u procjenama i strateškim odlukama s bivšim zapovjednikom generalom Zalužnim, zbog čega je Zalužni i smijenjen, a to je donekle i dodatno učvrstilo politički status predsjednika Zelenskog. Što se tiče predsjednika Putina, vjerojatno ta smjena neće utjecati na njegove planove, kao ni na procjene i odluke ruskog vojnog čelništva. ▼ Sa svakim danom bojno polje u Ukrajini sve više sliči rovovima iz Prvog svjetskog rata. Može li se zaključiti da se osjeti stanovito zasićenje ratom...? Međunarodna zajednica sve više pokazuje nemoć, nema efikasnih rješenja...

- Tzv. ratni zamor, odnosno zasićenje ratom, normalna je pojava nakon izvjesnog vremena i kod vojnika i kod civilnog stanovništva, koja se sve više svodi na nadu i očekivanje završetka borbenih djelovanja. Naravno, što su borbena djelovanja intenzivnija (a u ukrajinskom ratu iznimno su velika), ratni zamor brže dolazi i borbeni moral sve više slabi, što se podjednako osjeti kod boraca svih zaraćenih strana, ali daleko više kod ratnim djelovanjima neposredno pogođenog stanovništva. S druge strane, motivacija onog koji brani svoj dom i svoju zemlju uvijek je daleko veća od motivacije napadača, pa su branitelji daleko spremniji na znatno veća odricanja i stradanja od napadača, koji mora osmisliti dodatne oblike motivacije svojih ratnika. Situacija u Ukrajini pokazuje da je ratni zamor branitelja i stanovništva pogođenog neposrednim borbenim djelovanjima prilično vidljiv, ali još uvijek ne toliko drastično da bi onemogućio učinkovit otpor. S druge strane, i ruska se vojska intenzivno bori, unatoč ozbiljnim gubitcima.

PUTINOV INTERVJU

▼ Tko će odlučiti kad je dosta rata i kad je vrijeme za mir? Prema mnogima, ključna je i dalje uloga SAD-A, no čekaju se izbori... U intervjuu s Tackerom Carlsonom Putin je, uvjetno rečeno, bio "pomirljivih tonova". Vaš komentar?

- Što se tiče završetka rata, za sada se ne nazire. Naravno, kao svaki do sada, i ovaj rat će završiti pregovorima za diplomatskim stolom, ali kada i nakon čega, to je vrlo teško predvidjeti, kao što je teško predvidjeti relevantnog medijatora koji bi to mogao ostvariti. Intervju s Tackerom Carlsonom predsjednik Putin iskoristio je za obraćanje širokim masama javnosti zapadnih zemalja, u prvom redu SAD-A. Bilo je očito da se predsjednik Putin upravo za to i temeljito pripremio, jer izvrsno poznaje povijest, što mu je tijekom intervjua omogućilo znatno manipuliranje povijesnim činjenicama, pri čemu je mogao djelovati prilično uvjerljivo za nedovoljno upućene gledatelje. ▼ Da se vratimo na NATO, također iznova aktualan otkako traje ukrajinski rat... Kakva je budućnost Saveza, je li NATO još uvijek jamac sigurnosti i zaštite Europe? Treba li EU poraditi na vlastitim oružanim snagama?

- Vrlo kratko: NATO je vojno-politička struktura nastala na početku blokovske bipolarizacije i razvoja tzv. Hladnog rata i kao takva imala je svoju golemu važnost u ravnoteži snaga tijekom hladnoratovskog razdoblja. S nestankom suprotne strane (s raspadom SSSR-A i urušavanjem Varšavskog ugovora) NATO se našao pred novim izazovima, prije svega zbog potrebe vlastitog opstanka - je li takav vojno-politički blok potreban ili nije. Tijekom razvoja tzv. meke (soft) tranzicije, u kojem je Rusija bila vrlo ranjiva i praktično nebitna na međunarodnoj sceni (razdoblje vladavine predsjednika Borisa Jeljcina), čak su i pojedine zapadne države preispitivale ulogu i potrebu postojanja NATO-A. Administracija tog vojno-političkog saveza vidjela je izlaz prvenstveno u transformaciji NATO-A iz vojno-političkog bloka u sustav kolektivne sigurnosti, koji bi prvenstveno djelovao svojom političkom agendom na razvoj zajedničkog sustava društvenih vrijednosti, uravnoteženog pravnog i demokratskog nadzora nad vlastitim članicama, ali i zemljama u okruženju, te kao svojevrsni sigurnosni korektiv u međunarodnim odnosima. Povratak Rusije kao vojne sile na međunarodnom planu, ali sada i s novim imperijalnim težnjama, dobro je došao birokratskoj strukturi NATO-A, koja nije u cijelosti uspjela transformirati tu međunarodnu organizaciju, za povratak prvobitne zadaće NATO-A - simetrično suprotstavljanje ruskoj opasnosti s istoka Europe. U takvim okolnostima, sadašnji, novi/stari NATO sasvim je dovoljan za objedinjavanje svih demokratskih zemalja Europe pod zajednički "sigurnosni kišobran". Dodatno eksperimentiranje sa samostalnim europskim oružanim snagama bilo bi nepotrebno trošenje (bolje rečeno, razbacivanje) postojećih obrambenih resursa, pri čemu bi na gubitku bile samo europske države, sadašnje članice NATO-A.

JAČANJE OBRANE

▼ Vojni rok u Hrvatskoj - za ili protiv?

- Ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj bit će jedna od strateški značajnih odluka državnog vrha. Znatan broj europskih država članica NATO-A zadržao je obvezni vojni rok (npr. Finska, Danska, Grčka, Turska), neke zemlje su ga vratile s povećanjem međunarodnih tenzija (Švedska), a neke razmatraju njegovo vraćanje (Njemačka i Hrvatska). Neke od susjednih zemalja (konkretnije, Srbija) također ozbiljno razmatra povrat obveznog vojnog roka, a uz to se i intenzivno naoružava, što opravdano izaziva ili bi trebalo izazvati tzv. sigurnosnu dilemu kod njezinih susjeda (u prvom redu Kosova i vodstva naše zemlje, ali svakako i BIH).

Za sada situacija na međunarodnoj vojno-političkoj sceni nije toliko problematična da bi trebalo brzo donositi odluku i model služenja vojnog roka u Republici Hrvatskoj. Dovoljno je vremena da se vrlo temeljito razrade i predlože sve moguće opcije optimalne provedbe te aktivnosti, kao i modeli materijalne i financijske potpore, kako bi obvezno služenje vojnog roka i stvarno bilo realizirano na najučinkovitiji mogući način. (D.J.) ■

Znatan broj europskih država članica NATO-A zadržao je obvezni vojni rok, neke zemlje su ga vratile s povećanjem međunarodnih tenzija, a neke razmatraju njegovo vraćanje...