K taktike crpljivanja
: TKO JE PLATIO NAJVIŠE U MSKOM I LJUDSKOM SMISLU...?
Ben Hodges, bivši zapovjednik kopnene vojske Sjedinjenih Država u Europi, predviđa da će SAD ove godine ponovno otkriti svoju stratešku okosnicu i usvojiti paket pomoći koji je odgođen u prosincu. Dok se priprema preuzeti inicijativu, vjeruje da će Ukrajina rekonstruirati istrošene postrojbe, poboljšati sustav zapošljavanja unutar zemlje, povećati proizvodnju streljiva i oružja... "Ruski logistički sustav je krhak i pod stalnim pritiskom Ukrajine", naglasio je Hodges u vojnoj analizi za BBC.
Nadalje, postavlja se i pitanje gospodarskih sankcija Rusiji, jer ni tu ne ide baš sve prema planu. Unatoč uvođenju zapadnih sankcija bez presedana Kremlju ruska ekonomija još je na nogama, iako se često govori, analizira ili nagađa da su te noge zapravo staklene. Rusija je u posljednje dvije godine, kako u analizi za National Interest ističe švedski ekonomist Anders Åslund, inače vodeći stručnjak za istočnoeuropska gospodarstva, već izgubila prihode od gotovo svih 150 milijardi kubičnih metara plina, koliko je izvozila u Europu, vrijednog 60 - 70 milijardi dolara godišnje, i to zbog čiste arogancije, pokazujući se kao nepouzdan dobavljač. Godine 2023. Gazprom je oštro smanjio proizvodnju i ona se ne može lako obnoviti, pa bi Gazprom zapravo mogao bankrotirati. No to je vrlo upitno, jer se može čuti i kako Rusija ima novca kao nikad prije.
Uglavnom, kako smatra Åslund, Zapad je porazio rusku plinsku industriju, pa se umjesto toga sada treba usredotočiti na izvoz nafte. Nafta tradicionalno čini više od polovine ukupnog ruskog izvoza. Zapad i Ukrajina trebali bi se usredotočiti na minimiziranje prihoda Rusije od izvoza nafte. Dodatna ruska slabost je što izvoz roba zahtijeva jeftin transport, što u ovom slučaju znači brodski prijevoz ili naftovode, a Rusija ima ograničen pristup morima. Također, nedavno je Ukrajina započela gađati rafinerije nafte i izvozne luke na ruskom teritoriju. S obzirom na to da je Rusija gađala ukrajinske rafinerije nafte, bilo bi, navodi Åslund, pošteno da joj Kijev uzvrati istom mjerom. Stoga autor zaključuje da je sada pravo vrijeme za udar na ruski izvoz nafte. Budući da se približno polovina ukupnog ruskog izvoza sastoji od nafte, učinkovite naftne sankcije i ukrajinsko bombardiranje mogli bi srezati znatan dio ukupnog ruskog izvoza sa 628 milijardi dolara 2022. i 460 milijardi dolara 2023. Tada će Rusija, kako zaključuje Åslund, pasti na koljena i neće imati drugog izbora nego ograničiti svoje vojne izdatke.
ILUZIJA O MIRU
Što se pak tiče sadašnjeg stanja na bojištu, stvari su puno složenije. Naime, ako Rusi ispale deset tisuća granata, Ukrajinci mogu ispaliti dvije tisuće, a tako je i u ljudstvu. Ukrajina je u vrlo teškoj poziciji, rekao je stručnjak za sigurnost Ante Letica uoči godišnjice invazije na Ukrajinu. No ustvrdio je da je Ukrajina napravila veliku stvar jer je uspjela opstati kao država "makar i u sadašnjim gabaritima". Putinov plan bio je obezglavljivanje vlasti, kapitulacija vojske, države i "denacifikacija", podsjetio je Letica. No ustvrdio je kako Rusija na bojišnici preuzima inicijativu. "Putinu to treba kao jedna pobjeda za predsjedničke izbore, da kaže 'to je moje'. To je plan B koji je Rusija imala u startu. Naglasio je da je Rusija u ove dvije godine pretrpjela strašne gubitke, ali i da su se uspjeli prilagoditi jer u modernom svijetu rat dobiva novac, a u ovom trenutku Ukrajina ga ima sve manje. Letica kaže kako je Putin postigao jedan od ciljeva, a to je stvaranje ratnog zamora.
Drugim riječima, s jedne strane imamo određeno zasićenje ratoma koji predugo traje, a istovremeno se sa strane Zapada Ukrajini jamči vojna i financijska pomoć do 2027. godine. To s deklarativne točke gledišta ulijeva optimizam Ukrajincima, premda s okusom gorčine, jer Ukrajini za daljnje učinkovito suprotstavljanje pojačanoj ruskoj agresiji treba više streljiva, granata, raketa, tenkova, zrakoplova - odmah i sada, da sutra ne bi bilo kasno. U tom i takvom kontekstu pregovori o miru zasad se čine kao iluzija, neka daleka opcija, uz pitanje tko će odlučiti da je rata dosta i da je vrijeme za mir, možda SAD nakon izbora ili neko čudo u Kremlju!? U međuvremenu, ionako golem broj ljudskih žrtava, stotine milijardi dolara materijalne štete, razoreni gradovi i sela Ukrajine sa svakim danom postaju tek puka statistika u ratnoj tragediji za kakvu Europa ni u najgoroj noćnoj mori nije mogla pretpostaviti da će postati surova stvarnost. ■