SUSTAV SANKCIJA ZA RUSIJU BIO JE POTPUNO PROMAŠEN

Uproteklih pola godine kao dekan Veleučilišta u Šibeniku posjetio sam četiri puta Ukrajinu s ciljem uspostave suradnje šibenskog veleučilišta i visokoobrazovnih ustanova u Ukrajini. Osim Lavova, na zapadu Ukrajine, posjetio sam još pet-šest ukrajinskih gradova u zapadnoj i središnjoj Ukrajini te na kraju i glavni grad Kijev - kaže dr. sc. Ljubo Runjić, prof. struč. stud., dekan Veleučilišta u Šibeniku, te dodaje: - Moram priznati, da su ukrajinski domaćini bili oduševljeni našim dolaskom s obzirom na to da smo na većini njihovih sveučilišta bili prva strana delegacija u službenom posjetu od početka rata u veljači 2022. Posjeti Ukrajini omogućili su mi da se iz prve ruke uvjerim u stanje na terenu, s obzirom na to da su informacije koje dopiru do nas često potpuno iskrivljene i neobjektivne. Generalno govoreći, velika očekivanja Ukrajinaca uoči početka dugoočekivane protuofenzive prošlog ljeta potpuno su splasnula, te su sada suočeni s gorkom realnošću da Rusi nezaustavljivo nadiru na svim frontama. Još uvijek tinja nada da će Ukrajina uz pomoć zapadnih saveznika, prije svega SAD-A i država članica Europske unije, uspjeti izići pobjednički iz rata, međutim, sve više se potiho spominje nužnost pregovora s Rusima, pa čak i mogućnost određenih teritorijalnih ustupaka. Ipak, javni stav svih je da teritorijalnih ustupaka nema, odnosno da Krim i okupirana područja treba do posljednjeg pedlja vratiti matici Ukrajini. Istovremeno, život u Ukrajini odvija se u nekoj "čudnoj normali". Škole i fakulteti rade, neki uživo, neki online, sportske manifestacije održavaju se bez gledatelja, a zabavnih manifestacija nema, kafići i restorani otvoreni su do 23 sata, kada počinje policijski sat, svagdje se priča samo o ratu, ulicama šeću uniformirane osobe te je sve skupa začinjeno svakodnevnim zračnim uzbunama, a ponegdje i napadima, kao što je bilo prvi put kada sam posjetio Lavov, gdje su bombe pale samo dva kilometra od našeg hotela. Unatoč svemu, Ukrajinci su žilav narod, to su i pokazali sad, evo, već dvogodišnjim otporom jednoj od najvećih svjetskih vojnih sila. I sami su mi priznali da moraju nastaviti živjeti koliko je to moguće normalno i na taj način pokazati agresoru da ih se ne može tek tako slomiti. Ipak, ratni zanos pomalo splašnjava, velik broj vojnih obveznika izbjegao je u države članice Europske unije umjesto da bude na ratištu, sve su veći problemi s novačenjem i u samoj Ukrajini, dobrovoljaca je sve manje, korupcija, koja je i inače bila rak-rana Ukrajine, još je više metastazirala, pa tako i u vojsku, a istovremeno popularnost Zelenskoga opada. Kad se tome pridodaju vijesti s fronte, stvarnost je sumorna.

▼ Koja je cijena rata i tko je platio najviše u političkom, ekonomskom, materijalnom i ljudskom smislu? Može li se zaključiti da se osjeti stanovito zasićenje ratom...?

- Neposredno prije izbijanja rata u Ukrajini, mislim, samo desetak dana prije, upravo u intervju za Glas Slavonije upozorio sam da će najvišu cijenu u svakom smislu platiti Ukrajina, odnosno da će kraljevi kao i uvijek ostati netaknuti, a stradati pijuni i druge slabije figure. To se sada, nažalost, ostvaruje. Osim toga, i na samom Zapadu već se duže osjeća zasićenje ratom. Ukrajinski predsjednik Zelenski je ne tako davno bio rado viđen gost u većini europskih prijestolnica, u nacionalnim je parlamentima držao govore i doživljavao ovacije, a sada je sve to iščeznulo. Europljani i Amerikanci sve manje žele snositi troškove rata koji nije "njihov rat", a sličan stav počinju zauzimati i njihovi političari. Slično je rezonirao i nekadašnji predsjednik BIH Alija Izetbegović kada je 1991. izjavio "ovo nije naš rat" dok je u Hrvatskoj bjesnjela srpska agresija, a svi dobro znamo kako je sve to skupa na kraju završilo.

▼ Nakon dvije godine sankcija Rusiji - učinak se čini nedovoljnim, napose kad je riječ o sankcijama koje provodi EU. Gdje je problem i može li se nastaviti na takav način utjecati na Moskvu i Putina?

Drugim riječima, treba li EU mijenjati taktiku, i u kojem smjeru?

- Već od prvih dana agresije sustav sankcija za Rusiju bio je potpuno promašen. Uvođene su sporo i postupno, a ne brzo i trenutno, potom su sankcije bile selektivne, odnosno od njih je bilo izuzeto ono što je Zapadu trebalo, tako da je ironično da i dandanas Rusija na Zapad nesmetano izvozi određene proizvode i prirodna dobra. Evo, upravo je ovih dana objavljeno da je Europska unija usvojila sad već jubilarni, 13. paket sankcija. Pravo pitanje je zašto se čekalo čak dvije godine na to. Naposljetku, većina država svijeta odbila je sudjelovati u provođenju sankcija, praktično veći dio Latinske Amerike, cijela Afrika i veći dio Azije. Štoviše, i unutar Europske unije kontinuirano se pokazuju napukline i nesuglasice glede opsega sankcija. Istovremeno, ruska ekonomija, za koju se predviđalo da će krahirati već prve godine rata, pokazala se izuzetno otpornom, te čak pokazuje i znakove oporavka. Stara tržišta zamijenjena su novim, što i nije bilo teško, jer većina država ne sudjeluje u sankcijama, a cjelokupna ruska ekonomija postala je "ratna" i bez problema servisira njihov ratni stroj. Europi preostaje jedino da pokuša uvesti stopostotne sankcije, možda čak i onima koji podržavaju Rusiju, jer ove sada izgledaju kao sito kroz koje prolazi voda.

▼ Što i kako dalje? Međunarodna zajednica sve više pokazuje nemoć, nema efikasnih rješenja, a ni situacija na bojišnici nije za Ukrajinu povoljna...

- Henry Kissinger, jedan od najvećih američkih diplomata 20. stoljeća, nakon početka aktivnijeg zapadnog miješanja u rusko-ukrajinski sukob 2014. proročanski je upozorio - rat je lako započeti, a teško završiti. Mislim da je to sada jasno i mnogim zapadnim političarima. Ključ za rješenje sukoba nalazi se kod Sjedinjenih Država jer one jedine na Zapadu imaju snage pružiti dovoljnu podršku Ukrajini za nastavak rata ili je pak prisiliti na pregovore, u kojima će se sigurno raspravljati i o teritorijalnim ustupcima. Za Putina je već potonje uspjeh, te je spreman za razgovore, svjestan da mu situacija na bojištu daje jake pregovaračke adute, a Zelenski, kako bi i sam dobio bolje pregovaračke adute, pokušava preokrenuti situaciju na bojištu smjenama i čistkama u vojnom vrhu, ali tek treba vidjeti hoće li mu to dati rezultata protiv zahuktalog ruskog vojnog stroja.

▼ Vaš završni komentar, koji su i kakvi scenariji mogući u bliskoj ili daljoj budućnosti?

- Za razliku od prošle jeseni, kada je nakon neuspješne ukrajinske protuofenzive izgledalo da se ide prema pat-poziciji, trenutni razvoj situacije izrazito je nepovoljan za Ukrajinu, te čak postoji realna mogućnost kolapsa fronte na više smjerova. Očito je da je Zapad, unatoč upozorenjima, potpuno podcijenio Rusiju, kako u vojnom tako i u ekonomskom smislu, te mu se to sada obija o glavu. Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici moraju sada donijeti ključne odluke. Tri su moguća scenarija. Prema prvom, rat će se nastaviti i pri tome drastično intenzivirati potpora Ukrajini s ciljem vojnog poraza Rusije, odnosno vraćanja cjelokupnog okupiranog teritorija u ustavnopravni poredak Ukrajine. S obzirom na dosadašnji pristup, taj scenarij teško da će se ostvariti. Drugi scenarij je nastavak trenutne pomoći, što će biti dovoljno tek da Ukrajina ne doživi potpuni poraz, a istovremeno će Rusiji omogućiti da okupira kompletni Donbas i dijelove Hersonske i Zaporiške oblasti, koji se nalaze na istočnoj obali Dnjepra. Taj scenarij bi za Ruse značio veličanstvenu pobjedu, a za Ukrajinu i zapadne saveznike potpunu katastrofu. Konačno, treći scenarij mogao bi biti prisiljavanje Ukrajine na pregovore sa strane zapadnih saveznika, što bi najvjerojatnije dovelo do korejskog scenarija, odnosno zamrzavanja postojeće situacije. I takav bi scenarij također bio katastrofa, ali nešto manja, za Ukrajinu i zapadne saveznike, a Rusi bi iz svega ponovno izišli kao pobjednici. Očito je da je pred zapadnim saveznicima donošenje teških odluka, koje će sigurno biti uvjetovane i rezultatima američkih predsjedničkih izbora, kao i situacijom na bojnom polju, koja u konačnici sve diktira, a ona je u Ukrajini još jednom potvrdila poznatu izreku da je ratna sreća prevrtljiva. (D.J.) ■