Ukrajina bez poziva za članstvo, ali NATO obećava veću pomoć

Više streljiva za Ukrajinu - i to što je brže moguće: članice NATO-A žele povećati svoju proizvodnju. Kakva još obećanja daje Sjevernoatlantski savez uoči druge godišnjice ruskog napada na Ukrajinu? Na ta i neka druga aktualna pitanje u svom prilogu za DW odgovara Bernd Riegert, čiji takt prenosimo u cijelosti.

Ukrajina neće biti pozvana u članstvo na sastanku na vrhu koji se u povodu 75. godišnjice NATO-A održava u srpnju u Washingtonu. Američka veleposlanica pri NATO-U Julianne Smith i glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg to su jasno naznačili na sastanku ministara obrane članica ovog vojnog saveza u četvrtak (15. veljače) u Bruxellesu. Vjerojatno će tako i ostati dok god Rusija ratuje protiv Ukrajine. Ali, kaže Stoltenberg, "Ukrajina nikada nije bila tako bliska s NATO-OM kao sada". Odluka s posljednjeg summita prošle godine u Vilniusu stoji. Njome se predviđa ubrzana priprema Ukrajine za članstvo. Nejasno je samo kada će biti poslana pozivnica za pridruživanje. "Ako se sve zemlje članice slože i ako se ispune uvjeti", odgovorio je šef NATO-A na pitanje ukrajinskog novinara. Kao konkretan korak ministri obrane su odlučili uspostaviti novi centar za obuku ukrajinskih vojnika u susjednoj Poljskoj.

SVE JE VIŠE DRONOVA

Na sastanku NATO-A nije bilo dogovora o nekim novim obvezama u vezi s glavnim sustavima naoružanja za ukrajinsku vojsku. Ipak, Velika Britanija i Letonija složile su se da će isporučiti tisuće naoružanih dronova. Te bespilotne letjelice mogu, na primjer, potapati brodove, rekao je u Bruxellesu britanski ministar obrane Grant Shapps. Istovremeno, ukrajinska mornarica izvijestila je da je napala i uništila ruski desantni brod "Cezar Kunikov" u Crnom moru.

Skupina od 14 članica NATO-A i kandidatkinja Švedska dogovorila je masovno povećanje proizvodnje streljiva. Njemački ministar obrane Boris Pistorius obećao je da će njegova zemlja ove godine Ukrajini poslati tri do četiri puta više streljiva nego 2023.

Prema nepotvrđenim izvještajima, Ukrajina ima sve manje streljiva. Jens Stoltenberg kaže da su zemlje NATO-A posljednjih mjeseci potpisale ugovore za proizvodnju streljiva vrijedne deset milijardi dolara. "Da bismo osigurali da Ukrajina dobije ono što joj je potrebno od naoružanja, streljiva i opreme, moramo proširiti našu proizvodnju", rekao je glavni tajnik NATO-A, koji inače planira ovog ljeta napustiti tu dužnost. Europska unija uspjela je održati samo polovinu svog obećanja da će Ukrajini isporučiti milijun granata u roku od godinu dana.

Odugovlačenje financijske pomoći iz SAD-A, gdje Kongres još nije oslobodio dodatna sredstva, već je izazvalo probleme, izvijestio je Stoltenberg. Europski saveznici i Kanada samo su djelomično u stanju nadoknaditi tu pomoć i isporuke oružja. Glavni tajnik NATO-A zato je apelirao na republikance u američkom Kongresu da ta sredstva konačno oslobode. Stoltenberg, kao i mnogi ministri europskih članica NATO-A, o tom su problemu razgovarali s američkim kongresmenima na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti koja je počela prošlog tjedna. U Münchenu se pojavio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a sve u kontekstu 24. veljače, kada se obilježava druga godišnjica ruskog napada na Ukrajinu, kojim je prekršeno međunarodno pravo i započeo rat. Na bojištu trenutno vlada pat-pozicija, Ukrajina nije uspjela dalje potisnuti ruske napadače i okupatore.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius u Münchenu se sastao i s predstavnicima takozvanog Globalnog juga, gdje se na rat u Europi gleda sasvim drukčije nego u NATO-U. Tim državama ne treba prilaziti "s visoka", rekao je Pistorius za DW. "Ne možemo očekivati da sve zemlje svijeta imaju isti pogled na ovaj svijet kao mi." Razlika je ako živite na dva sata ili na 12 sati leta od Kijeva, kazao je Pistorius, te dodao: "To jednostavno uvijek moramo imati na umu, jer to očigledno dugoročno mijenja perspektivu." Ipak, Pistorius upozorava kako mora biti jasno da je Rusija u ovom ratu agresor. Ne mogu biti dva mišljenja, naglašava njemački ministar za DW: "Potreban nam je savez, koalicija onih koji se zalažu za međunarodni poredak utemeljen na pravilima, jer to na kraju krajeva štiti sve."

Kao odgovor na ponovljene kritike vjerojatnog budućeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, glavni tajnik NATO-A Jens Stoltenberg izračunao je da su europski saveznici i Kanada znatno povećali svoje izdatke za obranu. Samo prošle godine potrošnja je povećana za jedanaest posto. Ove će godine 18 članica izdvajati za obranu dva ili više posto svog BDP-A. "Ali put je još uvijek pred nama, jer je na posljednjem sastanku na vrhu NATO-A dogovoreno da sve članice moraju doprinijeti s najmanje dva posto", rekao je Stoltenberg.

Nakon prijetnji Donalda Trumpa da će ostaviti na milost i nemilost članice NATO-A koje ne ispunjavaju svoje obveze, pokrenuta je i rasprava, i to posebno u Njemačkoj, o nuklearnom oružju za Europu. No njemački ministar obrane to je odbacio kao beskorisno. "Imamo nuklearno odvraćanje Amerikanaca, to je dogovoreno i ne vidim nikakve signale da se taj sporazum bliži kraju", rekao je Boris Pistorius u Bruxellesu. Štoviše, o nuklearnom štitu, kaže, ne bi ni trebalo javno raspravljati.

GOLEMI TROŠKOVI RATA

Još je jedno važno pitanje u svom osvrtu za DW popratio i Andreas Becker, a to je kolika je cijena rata u Ukrajini. Becker između ostalog piše da će do 2026. samo Ukrajina izgubiti ekvivalent od oko 120 milijardi dolara gospodarskog učinka zbog ruske invazije. Šteta na temeljnom kapitalu, odnosno na materijalnoj imovini poput strojeva, sustava i tvorničkih zgrada još je veća, gotovo trilijun dolara. To proizlazi iz izračuna koje su prošlog tjedna objavili istraživači s Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (IFW) i Sveučilišta u Tübingenu.

Gospodarski teret trećih zemalja koje nisu uključene u rat također je znatan. Prema studiji izgubit će ukupno oko 260 milijardi dolara u gospodarskom učinku u roku od pet godina (2022. - 2026.).Od toga oko 70 milijardi dolara otpada na zemlje EU-A, a 15 - 20 milijardi dolara samo na Njemačku. Studija se temelji na analizi povijesnih podataka koji pokrivaju više od 150 ratova od 1870. godine. Iz toga istraživači iz Kiela izvode različita saznanja, primjerice koliko u prosjeku pada bruto domaći proizvod unutar pet godina rata ili koliko raste inflacija... ■