Manje je poljoprivrednika samo s osnovnom školom
Pavić: Za 52.000 poljoprivrednika u Upisniku nije poznat stupanj obrazovanja
Uzimajući u obzir utjecaj koji su gospodarski i trgovinski tijekovi, ali i razne krize kojima je poljoprivreda bila izložena imali na gašenje proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, opravdano je postaviti pitanje bi li snažniji utjecaj edukacije, prijenosa znanja, informiranja, korištenja novim tehnologijama i primjene novih dostignuća u proizvodnji kod poljoprivrednika koji su se suočili s izazovima konkurentnosti zaustavili gašenje poljoprivredne proizvodnje. Istaknula je to, između ostalog, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, na sjednici tog odbora održanoj u petak s akademskom zajednicom, na kojoj se raspravljalo o budućnosti visokoškolskog obrazovanja u poljoprivredi, veterinarstvu, šumarstvu i prehrambenom sektoru.
Petir je tom prigodom dodala kako je u Europskoj uniji (EU) u razdoblju od 2010. – 2020. godine s radom prestalo tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a na dnevnoj razini u Uniji s radom prestane 800 poljoprivrednih gospodarstava. Hrvatska je u promatranom desetogodišnjem razdoblju ostala bez 90.000 poljoprivrednih gospodarstava.
Prijenos znanja
Temu "Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva" inicirao je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Visokoškolsko obrazovanje u tim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje. Sudionici su raspravljali o doprinosu edukacije i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, iskorištavanju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama i potrebi modernizacije studijskih programa.
Petir je naglasila da je uloga znanosti podcijenjena, a njezin potencijal nije prepoznat, jer znanost nam može ponuditi odgovore na izazove klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, visoku ambiciju europskog Zelenog plana, reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugo.
“Zato nam je važno upravljati procesima prijenosa znanja, kako na visokoškolskoj razini tako i cjeloživotnim obrazovanjem jer i održivo, potrajno upravljanje šumama, kao i navodnjavanje, prihrana bilja ili suzbijanje bolesti, ali i upravljanje visokosofisticiranim traktorima i priključcima vrijednim na stotine tisuća eura zahtijevaju posebna znanja, koja dionicima sektora netko treba prenijeti. Dodatno, a promatrajući recentne trendove - većina studenata veterine želi se baviti malim životinjama, što otvara pitanje tko će liječiti velike životinje i biti potpora našim stočarima u proizvodnji hrane ako vetedati najveći doprinos", rekao je Kisić, upozorivši na važnost stavljanja neiskorištenih poljoprivrednih zemljišta u funkciju proizvodnje, ali i ključnu ulogu države i ministarstava, koja moraju poduprijeti nastojanja popularizacije poljoprivredne struke i osvješćivanja javnosti o njezinoj važnosti. Dodatan doprinos tome dalo bi povezivanje velikog broja institucija u Republici Hrvatskoj u regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar kojeg bi izvodili obrazovanje.
“Za 52.000 poljoprivrednika u Hrvatskoj koji se nalaze u Upisniku nisu poznati podatci o njihovu stupnju obrazovanja, no primjetan je trend pada broja poljoprivrednika sa završenom osnovnom školom”, rekao je Mladen Pavić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, i dodao kako se zainteresiranost za srednjoškolsko obrazovanje u poljoprivredi poboljšala, no to na visokoškolskoj razini još nije postignuto. Ministarstvo poljoprivrede podržava mlade u nastavku visokoškolskog obrazovanja, pa je u okviru Projekta “Stipendiranje studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na području Slavonije, Baranje i Srijema” ukupno u sedam godina dodijeljeno 4000 stipendija. ■