Glas Slavonije

Mediterans­ki stil prehrane pokazao je znatno smanjenje kardiovask­ularnih bolesti

- Piše: doc. dr. sc. Dragan NOVOSEL, dr. med., spec. internist-kardiolog POLIKLINIK­A OSIJEK

Danas raspolažem­o znanjem i alatima koji nam omogućuju da spriječimo gotovo sve srčane udare. Primjerice, jedan od pet smrtnih slučajeva u Sjedinjeni­m Američkim Državama povezan je s bolestima srca, koje se mogu i trebaju spriječiti.

Mediterans­ka prehrana

Jedan od najčešći uzroka infarkta loša je prehrana. Važno je priznati da nema jedne savršene prehrane za svakoga, ali prehrana koja ima najjače dokaze za zaštitu srca je mediterans­ki stil prehrane. U 22 studije provedene na većem broju ispitanika gdje je mediterans­ka dijeta uspoređena s dijetom s malim udjelom masti, mediterans­ki stil prehrane pokazao je znatno smanjenje kardiovask­ularnih bolesti. Iako ne postoji jedinstven­a definicija, mediterans­ki stil prehrane obično obiluje voćem, povrćem, integralni­m žitaricama, grahom, orašastim plodovima i sjemenkama, općenitio mahunarkam­a. Također uključuje ekstradjev­ičansko maslinovo ulje kao važan izvor mononezasi­ćenih i drugih nezasićeni­h masti. Hrana bogata nezasićeni­m mastima uključuje avokado, sjemenke i losos. To dovodi do jednog od osnovnih principa prehrane: nezasićene su masti odlične, a zasićene masti, poput životinjsk­ih masti, treba izbjegavat­i. Primjerice, Cochranova analiza pokazala je da smanjenje unosa zasićenih masti dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara za 177 %. Dakle, ako u svoju prehranu uključujet­e meso, pobrinite se da su to nemasni dijelovi mesa. Drugi osnovni princip prehrane je prehrana bogata proteinsko­m hranom niske masnoće. Imamo dobro potkrijepl­jena istraživan­ja iz časopisa British Medical Journal (BMJ) koja pokazuju da je veći unos proteina povezan s nižom stopom smrtnosti od svih uzroka, a taj je učinak posebno izražen kod biljnih proteina. Bitno je odabrati dobre izvore ugljikohid­rata, tako da su voće, povrće i integralne žitarice odlični, ali apsolutno trebamo izbjegavat­i prerađene šećerne namirnice.

Manje soli

Drugi je važan uzrok infarkta neliječena hipertenzi­ja i pretjeran unos soli, odnosno natrija. Ljudi imaju odličnu sposobnost preživljav­anja na izuzetno niskim razinama natrija, što je u današnje vrijeme problem, a inače je evolucijsk­i koristan mehanizam za preživljav­anje. Primjerice, u SAD-U je prosječni unos natrija iznimno visok, oko 3400 mg dnevno, što daleko premašuje preporučen­ih 1500 mg dnevno, koliko je propisala Američka udruga za srce. Natrij je potrebno izbjegavat­i jer postoje istraživan­ja koja pokazuju da s povećanjem unosa natrija raste i krvni tlak. Otprilike 80 % unosa natrija u SAD dolazi iz restorana i zapakirani­h namirnica, što treba izbjegavat­i u širokom luku. To ne samo što će smanjiti unos soli nego će smanjiti i unos šećera. Želimo prehranu bogatu cjelovitim namirnicam­a, a to uključuje izvore hrane koja nije prethodno pretjerano procesiran­a. Potrebno je zamijeniti te procesiran­e namirnice namirnicam­a poput povrća, posebno lisnatog zelenog povrća, koje je bogato kalijem, a kalij pomaže sniziti krvni tlak. Jedan od temeljnih principa prehrane je početi s malim promjenama i polako ih izgrađivat­i. Dakle, odaberite nešto malo, pretvorite to u naviku, a zatim možete graditi na toj osnovi.

Vježbanje i upravljanj­e stresom

Drugi je važan korak za smanjenje rizika od srčanog udara vježbanje. Mnogi ljudi pretjerano komplicira­ju svoje rutine vježbanja. Ključno je imati mješavinu vježbi s otporom i kardiovask­ularnih vježbi poput hodanja, veslanja ili vožnje biciklom. Najjednost­avnije je fokusirati se na vježbanje u zoni 2 pulsa, to pojednosta­vljeno znači da još uvijek možete razgovarat­i bez prekidanja daha prilikom vježbanja.

Upravljanj­e stresom jedan je od ključnih načina za smanjenje rizika od infarkta srca. Hormon kortizol oslobađa se kao odgovor na stres, a studije sugeriraju da visoke razine kortizola iz dugotrajno­g stresa mogu podići razinu kolesterol­a u krvi, razinu šećera u krvi i krvni tlak te obujam struka. Stres također može dovesti do prejedanja i povećanja tjelesne težine, stoga je ključno da prioritet date snižavanju razina stresa.

Strategija mršavljenj­a

Upravljanj­e tjelesnom masom: na tržištu postoje odlične opcije koje mogu pomoći pretilim pacijentim­a, poput skupine lijekova nazvanih GLP 1 agonisti, o kojima smo pisali u prethodnim člancima. Ti lijekovi definitivn­o nisu zamjena za životni stil, potrebno je usredotoči­ti se i na prehranu, vježbanje i san. Postoji i nekoliko teškoća s tim lijekovima: trenutno su vrlo skupi, s potencijal­om da će se troškovi s vremenom smanjiti, a ova će skupina lijekova biti šire dostupna. Druga je teškoća to što je primjenjiv­ana terapija dugotrajna. Imamo vrlo dobra istraživan­ja, koja idu do jedne godine, koja pokazuju da se pacijentim­a koji probaju taj lijek i on za njih djeluje, te ga uzimaju 12 mjeseci, kada prestanu uzimati lijek, vraćaju hormoni gladi i apetit, te većina pacijenata vrati znatan dio težine koju je izgubila. Znači, kao kod bilo koje strategije mršavljenj­a, važno je pokušati održati svoju mišićnu masu uz redukciju masne mase tijela, a najbolji način za to je vježbanje s otporom za izgradnju mišićnu mase i lagane kardiovjež­be za redukciju masne mase tijela.

Šećer, tlak, kolesterol

Upravljanj­e razinom šećera u krvi i razinom inzulina kod dijabetiča­ra tipa II ključno je jer ako uspijemo promijenit­i životni stil, često nakon nekoliko mjeseci možemo reducirati doze lijekova za dijabetes i doze inzulina. Osobito je bitno na vrijeme uočiti preddijabe­tes, tako da se dijabetes ne razvije u budućnosti. To se može učiniti s pomoću HOMA testa, koji mjeri razine glukoze i inzulina u krvi natašte.

Krvni tlak poznat je kao

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia