“Sjećanja s jednog otoka - vizualizacije u teksturi” umjetnice Antonije Magdić
Radovi od bakra i aluminija govore o devastaciji prirodnih ljepota otoka Prvića, gdje ova Vinkovčanka provela dio života
PRIRODE OBALNOG PODRUČJA
UGaleriji Kulturnog centra otvorena je prva samostalna izložba Antonije Magdić "Sjećanja s jednog otoka - vizualizacije u teksturi". Antonia Magdić rođena je Vinkovčanka, diplomandica osječke Akademije za umjetnost i kulturu i perspektivna mlada umjetnica koja je do sada izlagala na brojnim skupnim izložbama diljem i izvan Hrvatske.
Kritika turistifikacije
Kustosi izložbe su Mario Matoković i Iva Muškić, a izložba će biti otvorena sve do 15. ožujka. Tijekom izložbe bit će organizirana dva besplatna stručna vodstva kroz izložbu, u petak, 1. ožujka, i u utorak, 12. ožujka, u 19 sati, kada će posjetitelji uz vođeni razgled biti uvedeni u stvaralački proces iza radova te sjajne mlade umjetnice. Ulaz je slobodan.
Izložba, koja nosi naslov umjetničina diplomskog rada, posvećena je mjestu u kojemu je Antonia provela velik dio svog djetinjstva - otoku Prviću. O obiteljskoj kući ima najljepše uspomene, no potreba za realizacijom izložbe rodila se kada je uočila propadanje starog otočnog života. U radovima su tako interpretirani suvremeni problemi devastacije prirodnih ljepota, obalnog područja, nastajanje divljih odlagališta otpada te divlja gradnja i apartmanizacija mjesta.
- Rad govori o prostornim promjenama koje nastaju zbog nekontroliranog djelovanja čovjeka na okoliš, a koje mijenjaju vizuru otoka Prvića. Sve te promjene doživljavam kao negativna djelovanja na osobna sjećanja zbog sentimentalne vrijednosti. Neposredna blizina prirode, šume, sloboda kretanja i bijeg od užurbanosti gradskog života stvorili su posebnu vezu s mjestom. Danas svjedočimo kako prostor ljudskog izbivanja, do tada netaknuta priroda, postaje mjesto ljudskog djelovanja, a urbanističke promjene postaju podsjetnik na nestabilnost i prolaznost vremena objašnjava Antonia.
Izložbeni primjerci nastali su kemijskim i mehaničkim procesima u bakru i aluminiju, no proces izrade je zbog upotrebe metala izrazito dugotrajan i mukotrpan, kaže.
- U vrijeme studija najviše sam upotrebljavala aluminij i cink, pa sam za diplomski odlučila uvesti novi materijal. Odabir je, na prijedlog mentorice Ines Matijević Cakić, pao na bakar zbog veće mogućnosti za mehaničko interveniranje. Ipak, bio je to velik izazov, jer sam gotovo cijelu apsolventsku godinu provela istražujući načine na koje bih mogla njime baratati. Otkrila sam da radovi s bakrom najbolje nastaju kaljenjem ploča, poliranjem i rezanjem, a zatim se oslikavaju i jetkaju u otopini modre galice i soli. To je jedna od alternativnih grafičkih tehnika koje sam naučila na Akademiji i koja me doista spasila - naglašava Antonia.
Djela su tako nastala kombiniranjem, redefiniranjem i fragmentiranjem fotografija. Određeni motivi na djelima vezani su uz njezinu obiteljsku kuću na otoku i fotografije koje je stvarala radi dokumentacije za diplomski rad i koje je uspoređivala sa starima.
Sjećanje na studij
Ova inovativna umjetnica diplomski studij Likovna kultura, modul Slikarstvo završila je 2022. na Odsjeku za vizualnu i medijsku umjetnost na osječkoj akademiji. Prakse poput slikarstva, grafike i kiparstva međusobno su se isprepletale, što je u jednom trenutku dovelo i do njihova spajanja. Nije ni čudno što Antonia danas u svom radu primarno istražuje upravo izražajne mogućnosti materijala kombinirajući perforaciju, jetkanje i graviranje površina. Studija se, kaže, vrlo rado sjeti kada radi u atelijeru.
- Za takvo eksperimentiranje najviše su zaslužni profesori Mario Čaušić i Mario Matoković. Vrijeme provedeno na grafici bilo je jednostavno fenomenalno. Profesori su me podučili upotrebi modre galice za jetke, odmah sam se oduševila i tako je sve počelo. Veliku je ulogu igrao i odličan pristup nama studentima, zato nije bilo drugog izbora nego se vratiti izložbom onome u čemu sam uživala za studija - ističe Antonia. ■