Potrošnje podarstvo ekivanja
Uti više od 75 posto razvijenosti EU-A
smanjen za 9,0, a uvoz usluga porastao je za 5,2 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-A, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo za 4,3 posto na godišnjoj razini, a 1,3 posto na kvartalnoj razini. Tako je rast domaćeg gospodarstva znatno brži u odnosu prema prosjeku u EU-U. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-A, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,1 posto u odnosu prema prethodnom kvartalu, a na godišnjoj je razini poraslo za 0,3 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u četvrtom lanjskom tromjesečju stagniralo na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.
Rast plaća
Premijer Andrej Plenković izjavio je kako je rast BDP-A u Hrvatskoj u prošloj godini jedan od najvećih porasta u Europskoj uniji te da je to dokaz ispravnosti vladine ekonomske politike.
“Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-A", rekao je Plenković. Dodao je da je BDP realno u odnosu prema četvrtom kvartalu pretpandemijske 2019. godine porastao za 15,5 posto te je to treći po snazi rast u EU-U nakon Irske i Malte. Kao faktore koji su utjecali na rast istaknuo je rast potrošnje kućanstva i rast plaća te intenzivan nastavak investicija iz domaćih i europskih izvora. "Ostvarili smo što smo i planirali, to znači da smo dobro planirali ekonomske politike", rekao je Plenković, podsjetivši da je Vlada i prognozirala upravo 2,8-postotni rast, koji je, kako je dodao, pet puta veći od rasta u EU-U i europodručju, gdje se očekuje rast od 0,5 posto. Smatra da će Hrvatska ovakvim tempom rasta dosegnuti više od 75 posto razvijenosti EU-A. Očekuje nastavak rasta u istom postotku i u 2024. godini i napominje da je to znatno više od prosjeka očekivanja za EU. Smatra da su najnoviji podaci o rastu BDP-A potvrda pouzdanosti ekonomske i fiskalne politike i kontinuirane politike nakon pandemije. Kaže da rast nije slučajan i da je na njega utjecao "rad radnika i gospodarstvenika", kao i ostvarenje strateških Vladinih ciljeva kao što su porezna reforma, ulazak u Schengen i eurozonu te dobri rezultati u turizmu. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-A iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se "nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija". Taj je rast, kako ističu iz HUP-A, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje. No dodaju da se nastavlja, nažalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima. To je, napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području, odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika. ■