Ima li dovoljno psihologa i logopeda za novu mrežu?

Plaće psihologa i logopeda bit će riješene kroz ugovaranje usluga s HZZO-OM

Osim u bolnicama, vrtićima, školama te u privatnoj praksi, po nacrtu nove Mreže javnozdravstvene službe, logopedska i psihološka pomoć, i to bez uputnice ili angažmana obiteljskog liječnika, moći će se dobiti i u domovima zdravlja, gdje se planira zaposliti 130 logopeda i 125 psihologa.

Povećanje kvota

Ministarstvo zdravstva pri uspostavljanju nove mreže primijetilo je sve veće potrebe za unaprjeđivanjem i zaštitom mentalnog zdravlja, te povećanje razvojnih jezičnih poremećaja, na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Prema provedenim analizama procjenjuje se da ima dovoljno logopeda i psihologa koji će biti zainteresirani raditi u zdravstvenom sustavu i kako bi se u sljedeće dvije godine Mreža javne zdravstvene službe mogla popuniti. Ministarstvo zdravstva komunicira s Ministarstvom znanosti i obrazovanja radi povećanja upisnih kvota i za logopede i za psihologe s obzirom na to da će njihovo uključivanje biti potrebno na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. "Situacija s psiholozima nešto je složenija s obzirom na to da nakon završetka studija moraju odraditi vježbe i dobiti licencu za samostalan rad", istaknulo je Ministarstvo. Ugovaranje psiholoških i logopedskih timova bit će omogućeno nakon donošenja Mreže javne zdravstvene službe koja je sada u javnoj raspravi. Kako bi u međuvremenu premostili određeni nedostatak psihološke pomoći na razini domova zdravlja, Ministarstvo je u listopadu 2023. pokrenulo program osnaživanja mentalnog zdravlja u suradnji s domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Plaće ugovorenih psihologa i logopeda na primarnoj razini zdravstvene zaštite bit će financirane kroz ugovaranje usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji također financira i program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja. Hrvatska psihološka komora zadovoljna je iskorakom ministarstva kojim se uvode psiholozi u sustav domova zdravlja. Predsjednik Komore, Dejvid Zombori kaže kako su se psiholozi zbog nemogućnosti zapošljavanja u tim sustavima najčešće zapošljavali u civilnom sektoru, poput nevladinih udruga i slično. Od svih studenata koji završe psihologiju na jednom od sedam studija u Hrvatskoj njih oko 220 prijavi svoj vježbenički staž u Komoru. Broj diplomiranih psihologa veći je od toga, što znači da ih dio ne obavlja vježbe, a prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti moraju završiti program vježbeničkog staža kako bi mogli obavljati psihološku djelatnost. "Prošle godine na studij psihologije upisalo se 308 psihologa, a prijašnjih godina upisne kvote bile su i manje. Svi upisani studenti ne završe studij, kao što ni svi psiholozi sa završenim studijem ne odaberu rad u struci", istaknuo je Zombori. Od onih koji ostaju u struci dio je raspoređen po zdravstvenom sustavu, dio u sustavu odgoja i obrazovanja te u sustavu socijalne zaštite.

Hrvatska psihološka komora ima nešto više od 4700 članova, od kojih oko 2500 radi u navedena tri sustava, od čega je u zdravstvenom sustavu trenutno zaposleno oko 400 kliničkih psihologa i psihologa.

Manjak logopeda

Logopedi se također slažu s prijedlogom te upozoravaju da je u Hrvatskoj trenutno manjak logopeda. Zaposleno ih je oko 1000, no podaci Hrvatskog logopedskog društva

O važnosti psihologa za mentalno zdravlje ljudi u zajednici govorilo se nedavno u Osijeku na skupu “Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici”. Izv. prof. dr. sc. Ana Babić Čikeš kaže: “Brojni su problemi proistekli iz načina života u sadašnjosti. To su ponajprije digitalizacija, društvene mreže, otuđivanje, sve veći zahtjevi u obrazovanju i na radnom mjestu, a sve to čovjeka stavlja u veliki stres. Glavni je zadatak psihologa odgovoriti na te zahtjeve”, rekla je Ana Babić Čikeš. V.L.

pokazuju da se 50 posto njih nalazi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. "Vjerujemo da će se otvaranjem radnih mjesta po domovima zdravlja i taj dio regionalne dostupnosti riješiti ", izjavila je predsjednica HLD-A Karolina Lice.

Postoje dva studija logopedije u Hrvatskoj: u Zagrebu i u Rijeci. Logopedske predmete mogu izvoditi samo magistri logopedije koji imaju odgovarajuća nastavna zvanja, što je u skladu s načelima koja definira Europsko udruženje logopeda kao i Međunarodna udruga logopeda. Logopedsko društvo ističe kako bi povećanje kvota trebalo dogovoriti s fakultetima te osigurati ima li dovoljno kapaciteta za taj postupak. "Nismo nikako za instant-rješenja koja ne osiguravaju potrebnu razinu kvalitete budućih magistara logopedije ni da temeljne logopedske kolegije predaju stručnjaci drugih struka", izjavila je Lice. ■