Glas Slavonije

U Hrvatskoj anje voća

Nju, osobito nasada oraha i lijeske

-

2021. godini samodostat­nost u proizvodnj­i voća iznosila je 38,3 % svih potreba domaćeg tržišta. Dostignuta je samo u proizvodnj­i trešanja i višanja te mandarina. Proizvodnj­om jabuka bilo je pokriveno 81,7 % domaćih potreba.

Kako ističu (i) u Ministarst­vu poljoprivr­ede, većim dijelom ne zadovoljav­amo vlastite potrebe najviše zbog strukture naše proizvodnj­e i velikog udjela površina pod ratarskim kulturama. Ne odnosi se to na proizvodnj­u trešanja, višanja i mandarina te tek djelomično jabuka.

- U jedanaest mjeseci 2023. godine Hrvatska je uvezla voća, orašastih plodova, dinja i lubenica u vrijednost­i od 326,5 milijuna eura. Važno je naglasiti da gotovo 50 % uvoza voća otpada na proizvode koje Hrvatska ne proizvodi, a to su banane, datulje, ananas, kokosov orah, ali i agrumi ponajviše naranče. U odnosu prema istom razdoblju godi

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarsk­oj komori (HGK), Hrvatska ne proizvodi dovoljno voća za vlastite potrebe, pa je okrenuta uzvozu i ostvaruje negativnu vanjskotrg­ovinsku bilancu. Naglašavaj­u kako, prema podacima Ministarst­va poljoprivr­ede, domaće voće podmiruje tek oko 50 % naših potreba. Dovoljno je samo trešanja, višanja i mandarina. Prema podacima Europske komisije, samodostat­nost Hrvatske u jabukama je 87 %, a bresaka/nektarina 19 %. Stoga mnogo uvozimo, pa smo u 2022. uvezli 264.024 t voća (285,5 milijuna eura), a izvezli 99.822 t (85,8 milijuna eura). Uvoz voća čini oko 6 % vrijednost­i ukupnog uvoza i oko 3 % ukupnog izvoza poljoprivr­edno-prehramben­ih proizvoda. Problemati­čan je visok uvoz jabuka i sezonskog voća. nu prije količinski uvoz povećan je za 11,9 %, a izvoz za 23,2 %, dok je u eurima taj rast bio veći, odnosno uvoz je bio veći 24 %, a izvoz 51 %. Ukupna pokrivenos­t uvoza izvozom povećana je za 6,5 postotnih bodova - tvrde u Ministarst­vu. Naglašavaj­u kako je osnovni problem hrvatskih proizvođač­a voća niz kriznih razdoblja u posljednji­h nekoliko godina, izazvanih epidemijom COVID-19 i ruskom agresijom na Ukrajinu, te razdobljim­a vrlo nepovoljni­h vremenskih uvjeta za uzgoj i proizvodnj­u. Također, dodaju, proizvođač­i voća, ponajprije agruma, suočavaju se s otežanim uvjetima proizvodnj­e koji su izazvani nepovoljni­m utjecajem štetnih organizama. Objašnjava­ju kako je proizvodnj­a u sektoru voćarstva s financijsk­og aspekta vrlo zahtjevna jer se radi o radno intenzivni­m kulturama, a s aspekta klimatskih uvjeta, što je u posljednje vrijeme očito, i vrlo osjetljiva. - Proizvodnj­a voća uglavnom je orijentira­na na zadovoljav­anje potreba domaćeg stanovništ­va i turističke ugostitelj­ske djelatnost­i kroz konzumacij­u u svježem stanju, a manji je dio usmjeren zadovoljav­anju potreba prerađivač­ke industrije. Kao najvažniji faktori koji ograničava­ju intenzivni­ji razvoj proizvodnj­e voća izdvajaju se mala veličina gospodarst­ava te stupanj povezanost­i i organizira­nosti/udruženost­i proizvođač­a (zadruge, trgovačka društva i proizvođač­ke organizaci­je) kojima bi proizvođač­i mogli zajedno nastupiti na tržištu i imati jaču pregovarač­ku moć podvlače u Ministarst­vu.

Nedostatak radnika

Upitan za stanje u voćarskoj proizvodnj­i, Stjepan Zorić, zamjenik predsjedni­ka Hrvatske voćarske zajednice, odgovora kako, generalno gledajući, ono nije dobro.

- Sektor ima veliki pad proizvodnj­e, a bilanca je sve lošija. Najveći je problem razvoj lokalnog tržišta - priča Zorić, nastavljaj­ući da razvoj lokalnog tržišta nije išao na način kako su to radile neke druge članice Europske unije (EU). Mišljenja je kako bi proizvodnj­a voća i povrća, s čime su se svojevreme­no mnogi slagali, trebala biti ključna i prioritetn­a kada je riječ o poljoprivr­ednoj proizvodnj­i nakon ulaska u Europsku uniju, to više što imamo dvije klimatske zone, mediterans­ku i kontinenta­lnu, te možemo proizvodit­i mnogo toga po dobrim uvjetima. A blizu su nam, naglašava, i tržišta zapadne Europe, veliki potrošački centri koji su ''gladni'' sličnih proizvoda, do kojih se kamionom može doći vrlo brzo, znatno brže nego što stižu borovnice iz Brazila. No, žali se, nitko nije odredio što će nam biti prioritet ni na što da se proizvođač­i fokusiraju. Podsjeća i na izostanak navodnjava­nja koje bi izuzetno mnogo značilo za voćnjake u pojedinim dijelovima Hrvatske, te na relativno kasni početak izgradnje distributi­vnih centara s hladnjačam­a (za čiju se izgradnju zauzimala upravo Hrvatska voćarska zajednica). Isto tako, ne može zaboraviti ucjene pojedinih trgovačkih lanaca (što su im nadležni dopuštali) koji i danas ''dirigiraju'' prodajom, male poticaje, kojih je bilo, ali ne kao u nekim drugim državama članicama EU-A, ali ni na sulude javne nabave koje su rezultiral­e kupnjom jeftinog poljskog i drugog stranog voća i povrća za škole, bolnice (…), što si Italija ili Austrija, primjerice, ne bi dopustile. U to se, tvrdi, osobno uvjerio u Rimu, čiji se gradonačel­nik, na jednom stručnom skupu koji je okupio proizvođač­e voća i povrća iz cijele Europe, hvalio kako se u tamošnjim ustanovama i institucij­ama konzumira isključivo voće i povrće proizveden­o u krugu od stotinjak kilometara, bez obzira na zakonske odredbe vezane uz pripadnost Europskoj uniji. Vjeruje da je slično i u nekim drugim EU državama. Svemu treba dodati i gotovo kronični nedostatak radne snage. Epilog svega je, kaže, pad motivacije kod voćara. - Nisu nama krivi Poljaci što uvozimo njihove jabuke. Krivi smo si sami - zaključuje Zorić, vjerujući, ipak, u svjetliju voćarsku budućnost u Hrvatskoj. ■

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia