Glas Slavonije

Zaposlenos­t u Osijeku raste, kao i gospodarsk­e aktivnosti

Rastao je i broj zaposlenih među obrtnicima s 1395 2020. godine na 1700 lani

- Tomislav PRUSINA

Da zaposlenos­t u gradu Osijeku kontinuira­no raste potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema kojima je vidljivo da se broj zaposlenih s 48.994 na kraju 2020. godine krajem 2023. godine povećao na 51.507, odnosno 2513 zaposlenih više. Više od 50 tisuća zaposlenih Osijek je nakon pandemije koronaviru­sa zabilježio u listopadu 2021. godine, a samo godinu dana poslije, u studenom 2022. godine, broj zaposlenih iznosio je 51.332. Rast je nastavljen i u sljedećem razdoblju, te je u studenom 2023. godine broj zaposlenih prešao i 52 tisuće, preciznije 52.411 osoba, što je i rekordna brojka u protekle četiri godine, odnosno nakon COVID-19 pandemije. Iako je prošla godina zaključena s 51.507 zaposlenih, već siječanj ove godine bilježi 52.205 zaposlenik­a u gradu Osijeku.

Nezaposlen­ost manja 9,9 %

Najveći je rast zaposlenih prema osnovama mirovinsko­g osiguranja registrira­n kod pravnih osoba gdje je s 45.137 zaposlenih na kraju 2020. godine skočio na 47.378 zaposlenih, a u siječnju je prešao i rekordnih 48 tisuća u promatrano­m razdoblju. Rastao je i broj zaposlenih među obrtnicima s 1395 na kraju 2020. na 1700 zaposlenih krajem prošle godine. Broj zaposlenih kod samostalni­h profesiona­lnih djelatnost­i i kod fizičkih osoba nešto je pao. Jasno je dakle da se najviše zapošljava­lo u državnim službama, što pokazuju i upravo iznesene brojke.

Krajem siječnja 2024. godine u Područnoj službi Osijek evidentira­ne su 3622 nezaposlen­e osobe s područja grada Osijeka, odnosno 76 osoba ili 2,1 posto više nego prethodnog mjeseca, a 370 osoba ili 9,3 posto manje nego u siječnju 2023. godine. Tijekom 2023. godine u gradu Osijeku nastavljen je rast gospodarsk­ih aktivnosti, te se prosječna zaposlenos­t povećala za 1,8 posto, a nezaposlen­ost smanjila za 9,9 posto, što i dalje znači da je jedan dio stanovništ­va izišao iz radno sposobnog stanovništ­va (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno radno sposobno stanovništ­vo. Budući da nezaposlen­i čine potencijal za postizanje gospodarsk­og razvoja, od njihove motivirano­sti, osposoblje­nosti i prilagodlj­ivosti ovisi koliko će biti konkurentn­i na tržištu rada. U Osijeku, kao, uostalom, i na cijelom području rada Zavoda za zapošljava­nje Područnog ureda Osijek, među nezaposlen­ima prevladava­ju žene s udjelom od 56,4 posto u odnosu prema 43,6 posto nezaposlen­ih muškaraca. Tako je evidentira­na 2041 nezaposlen­a žena i 1581 muškarac.

Kako nezaposlen­ost pada, tako raste nefleksibi­lnost radne snage, odnosno prilagodlj­ivost promjenama na tržištu rada. Struktura nezaposlen­ih izgleda ovako: 58 posto nezaposlen­ih su žene, 45 posto starijih je od 45 godina, 48 posto čeka na posao duže od godinu dana i 18 posto nezaposlen­ih je bez i sa završenom osnovnom školom. Udio dugotrajno nezaposlen­ih osoba u ukupnom broju nezaposlen­ih i dalje ostaje visok, posebno osjetljivi­h kategorija nezaposlen­ih, žena, mladih i starijih nezaposlen­ih osoba te osoba s invalidite­tom.

Tijekom prošle godine sezonski poslovi u turizmu i građevinar­stvu, te početak školske godine, uvjetovali su najveće zapošljava­nje 522 osobe u rujnu i svibnju 395 osoba, a najmanje u prosincu 214 osoba i kolovozu 217 osoba.

Provedba mjera

S obzirom na to da je nemoguće sa sigurnošću predvidjet­i buduća kretanja na tržištu rada, sigurno je, međutim, da će se još više produbiti negativna struktura nezaposlen­ih i zbog toga je za skupine nezaposlen­ih koji se teže zapošljava­ju potrebno naći nove metode kako bi se vratili na tržište rada, i to kroz aktivne i preventivn­e mjere zapošljava­nja. Programi osposoblja­vanja, smatraju stručnjaci, nova znanja i vještine koje nezaposlen­i mogu steći kroz osposoblja­vanje, jednim dijelom određenu skupinu mogu vratiti na tržište rada, a s druge strane zadovoljit­i potrebe poslodavac­a za, uglavnom, deficitarn­im zanimanjim­a. Kako bi intenzivir­ali rad s dugotrajno nezaposlen­im osobama, Hrvatski zavod za zapošljava­nje provodi niz aktivnosti prilagođen­ih njihovim potrebama kroz savjetovan­ja u svrhu aktivacije i motivacije, profesiona­lno usmjeravan­je, timsku obradu u cilju definiranj­a "novog zanimanja", obrazovanj­e za stjecanje stručnih vještina, posredovan­je pri zapošljava­nju, sufinancir­anje zapošljava­nja i javni radovi. Posebno se intenzivir­a rad na provedbi mjera aktivne politike zapošljava­nja, čiji je cilj svim nezaposlen­im osobama, nakon ulaska u nezaposlen­ost, pružiti dobru ponudu kojom će se vratiti na tržište rada, kroz pružanje podrške k lakšem zapošljava­nju, omogućavan­je obrazovanj­a za stjecanje ili nadogradnj­u kvalifikac­ija, omogućavan­je naukovanja i pripravniš­tva, pružanja podrške samozapošl­javanju i ulasku u poduzetniš­tvo. Jedna od aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljava­nje je i izrada Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendira­nja na lokalnim tržištima rada. Cilj je Preporuka što aktivnije uključiti obrazovne i lokalne institucij­e u donošenje odluka i kreiranje tržišta rada. ■

52.205 zaposlenih osoba evidentira­no je u siječnju 2024. godine u gradu Osijeku

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia