Tvrtka će morati dati dokaz o kvalifikaciji stranog radnika

Učenje hrvatskog jezika stranim će radnicima biti omogućeno preko vaučera

Za sedam godina, prema procjenama ekonomskih analitičara, u Hrvatskoj će biti čak pola milijuna stranih radnika, odnosno četvrtinu radne snage činit će stranci.

Velike potrebe

Niz problema s kojima se suočavaju strani radnici prilikom zaposlenja u Hrvatskoj planira se riješiti Zakonom o strancima, koji su u četvrtak predstavili ministri unutarnjih poslova i rada Davor Božinović i Marin Piletić. Sustav se planira urediti izdavanjem radnih dozvola na dulji rok, strožim kontrolama poslodavaca, uvođenjem crnih lista i kazni za poslodavce koji zlorabe radnu snagu te programima učenja hrvatskog jezika. "Kao nacija smo prvi put suočeni s porastom izdanih dozvola za boravak stranaca, što znači da Hrvatska postaje ne samo država emigracije nego i imigracije, postaje država koja se potpuno međunarodno integrirala u krug demokratskih država, što je donijelo rast gospodarstva i državnog standarda, a time postala i atraktivnija destinacija za rad ljudima iz drugih krajeva svijeta", rekao je Božinović. Istaknuo je kako je, s obzirom na demografske trendove i smanjivanje broja stanovništva, jasno kako " je potrebno useljavanje u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radnoaktivnog stanovništva održao i kako bi gospodarstvo te država optimalno funkcionirali". Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima s nižom razinom kvalifikacija. No, prema Božinovićevim riječima, među njima "postoji fluktuacija", te svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj. Istaknuo je da je potreba za radnom snagom mnogo veća od raspoloživih radnika u sektorima poput graditeljstva, industrije, prometa i ugostiteljstva. "Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika i stoga postoji potreba za uvozom radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi se privukle investicije, ali i da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav", naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Prema prijedlogu Zakona o strancima, uvodi se obveza dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza poslodavaca. Određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika u nekoj tvrtki. Tako će poslodavac morati imati najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a osam posto za deficitarna zanimanja. Kada je riječ o ograničenju broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca, rekao je Davor Božinović.

Odlazak mladih

Radi kvalitetnije integracije stranih radnika u hrvatsko društvo, ne samo na tržište rada, omogućava im se učenje hrvatskog jezika kroz sustav vaučera. "Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je provedbene akte na koji način već u ožujku će strani radnici i njihovi poslodavci moći koristiti ovaj sustav obrazovanja", rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravila je izmjene Zakona o strancima koji olakšava zapošljavanje, a osobito produljenje trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine. "To će rasteretiti ne samo poslodavce nego i MUP s obzirom na to da se radi o golemom broju zahtjeva za izdavanje radnih dozvola koji bi početkom godine zapljusnuli MUP, to bi bilo operativno nemoguće procesuirati na efikasan i pravovremen način", rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-A. "U ovom trenutku jasno je da mi strance možemo privući ponajprije za posao koji je niže kvalitete i niže plaćen, jer danas još uvijek ne možemo govoriti o tome da ćemo iz Njemačke, Austrije, Italije... privući visokoobrazovani kadar u Hrvatsku, ali zato te iste zemlje intenzivno izvlače naše visokoobrazovane, posebice mlade ljude, jer su tamo plaće i uvjeti rada sasvim sigurno bolji", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 28.000 radnika iz BIH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske te 4244 iz Albanije. ■

UVODE SE CRNE LISTE POSLODAVACA