Kad gospodarstvo raste, nekretnine ne pojeftinjuju
ANALITIČARI: S prosječnom kamatnom stopom od 3,7 posto Hrvatska je na razinama zemalja s kojima se prije nije mogla uspoređivati
Dok god hrvatsko gospodarstvo i realne plaće građana rastu, ne može se očekivati neka znatnija korekcija, odnosno pad cijena nekretnina. Izjavio je to u srijedu direktor Arhivanalitike Velimir Šonje na RE:D konferenciji.
Šonje ocjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo rasti i u ovoj godini, prema njegovoj procjeni možda i nešto više od tri posto, a rast bi se trebao nastaviti i u 2025. i 2026. godini, no uz određeno usporavanje, sa stopama bližima dva posto, "no daleko od bilo kakve recesije i ružnih scenarija". "Stoga s gledišta tržišta nekretnina ne treba očekivati neke znatnije promjene", ocijenio je Šonje. No napomenuo je da se određeno usporavanje rasta cijena nekretnina uočava od trećeg lanjskog kvartala, a još treba pričekati podatke za posljednji lanjski kvartal. Stoga očekuje da će cijene stagnirati, "možda se malo korigirati", no nekog prostora za veći pad prema njegovu mišljenju nema. Napomenuo je i da je situacija u Hrvatskoj prilično drukčija nego u Europskoj uniji, gdje su cjelokupni sektor nekretnina i graditeljstvo u "plitkoj" recesiji. Korekcija cijena nekretnina na razini Unije trenutno iznosi oko četiri posto, ponajprije zbog rasta kamatnih stopa. Do rasta kamatnih stopa na stambene kredite, naveo je Šonje, došlo je i u Hrvatskoj, međutim on je u protekle dvije godine bitno manji nego u drugim europskim zemljama. "Tako da s trenutnom prosječnom kamatnom stopom od oko 3,7 posto Hrvatska je praktički na razinama sa zemljama s koji
Tržište diktira cijene, što znači da potražnja postoji. Ljudi su očito spremni plaćati takve cijene.
ma se nikad prije nije mogla uspoređivati, kao što su Austrija, Njemačka ili Italija", izjavio je Šonje. U drugoj polovini godine očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) početi spuštati ključne kamatne stope, pa se u jednom trenutku u mjesecima nakon može očekivati i pritisak na pad kamatnih stopa na stambene kredite. "Ali to još trebamo malo pričekati", dodao je Šonje.
Na pitanje jesu li cijene nekretnina postale previsoke za hrvatske građane, pri čemu primjerice cijena kvadrata novogradnje na zagrebačkoj Trešnjevci i Knežiji doseže četiri, pa i pet tisuća eura, Šonje se složio da je to "puno", međutim, kazao je, tržište diktira cijene, što znači da potražnja postoji. "Ljudi su očito spremni plaćati takve cijene", rekao je Šonje. Smatra da će se taj najskuplji segment "korigirati", međutim nekog većeg "kolapsa" cijena, kao prije 15-ak godina, po njemu neće biti.
I Vedrana Likan iz tvrtke Colliers izjavila je da su cijene stambene novogradnje u Zagrebu odraz odnosa ponude i potražnje, pri čemu je ponuda i dalje nedovoljna. Stoga smatra da je nužno i ključno da se javna imovina države, što uključuje i velik broj stanova, "ulije" na tržište. "Dok je god građevinska dinamika na trenutnoj razini i bez znatnijeg volumena novih proizvoda na tržištu, ostat će i dalje taj nerazmjer ponude i potražnje", ocijenila je Likan. ■