Ratni zločinci na slobodi i nakon više od 30 godina

Oni koji su izišli iz zatvora nastavili su svoje političke karijere ili pišu knjige

Prije točno 31 godinu srpska naoružana paravojna skupina prisilila je 20 civila da siđu s vlaka u bosanskom selu Štrpcima. Prebili su ih, opljačkali i na kraju ubili.

Bilo je to jedno u nizu neopisivih zvjerstava u krvavim ratovima tijekom raspada Jugoslavije, a pravda je u mnogim takvim slučajevima bolno spora. U Beogradu suđenje optuženima za pokolj u Štrpcima još traje, a osumnjičeni su slobodni. "Neoprostivo je da su srbijanska pravosudna tijela, toliko godina nakon otmice i likvidacije 20 civila u Štrpcima, nesposobna provesti suđenje na profesionalan način i donijeti presudu", priopćio je Centar za humanitarno pravo. Procjenjuje se da je u ratovima u Jugoslaviji 90-ih godina prošlog stoljeća poginulo 130.000 ljudi. Nekoliko vodećih osoba iz razdoblja rata, uključujući zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, završilo je pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Haagu. Mnogima se sudilo i na lokalnim sudovima, no u Srbiji osuđene ratne zločince slave vodeći državni dužnosnici i veliča ih se u provladinim medijima. Oni koji su izišli iz zatvora nastavili su svoje političke karijere ili pišu revizionističke povijesne knjige.

U slučaju Štrpci četiri pripadnika paravojne skupine Osvetnici, povezane s vojskom bosanskih Srba, na suđenju koje je završilo u veljači 2022. godine osuđena su na zatvorske kazne između pet i deset godina. No godinu potom presuda je srušena, a u siječnju 2024. počelo je novo suđenje. Samo su četiri tijela žrtava pronađena oko 70 kilometara od mjesta otmice, uz obalu jezera Peručac. Skupine koje traže pravdu ljuti način vođenja postupaka - krenu pa stanu. Milana Lukića, srpskog zapovjednika povezanog s Osvetnicima, Haški sud 2014. osudio je na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti. No nikada nije osuđen za pokolj u Štrpcima. I dok se Srbiju optužuje da odugovlači s takvim suđenjima, ostale države regije pokazale su veću inicijativu u tome, uključujući i suđenja pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi. Crnogorski je sud 2004. zbog sudjelovanja u otmici civila u Štrpcima osudio Nebojšu Ranisavljevića na 15 godina. U Bosni i Hercegovini je sedam pripadnika Osvetnika 2013. godine osuđeno na po 13 godina zatvora.

“Presude su zasigurno trebale biti strože, no ipak pokazuju volju društva u BIH da se sudi ratnim zločincima”, kaže Edvin Kanka Čudić, stručnjak za ratne zločine u Udruženju za društvena istraživanja i komunikacije, regionalnoj nevladinoj organizaciji za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. “Nažalost, to se ne može reći za Srbiju, jer suđenja, poput onog za Štrpce, traju jako dugo”, ističe. ■