Osječanima omiljenom Slonu već duže vrijeme okrhnuta desna kljova

Grgur Marko Ivanković kaže da bi Slon mogao dobiti zaštitu zbog lokalnog značenja za grad

Ivan Grgesina, vjerni čitatelj Glasa Slavonije, kako se sam naziva u pismu upućenom redakciji - Eseker koji već pedeset godina živi u Švicarskoj, poslao nam je svoje zapažanje o jednom gradskom simbolu - kipu Slona na kući u Ribarskoj, na spoju glavnoga osječkog trga koji nosi ime Oca Domovine i Strossmayerove ulice (nekoć Duge). Upozorava nas, naime, kako je "sirotom slonu polomljena jedna kljova".

Glasov kolumnist, povjesničar umjetnosti Grgur Marko Ivanković, viši kustos Muzeja Slavonije u Osijeku, i sam je, potvrđuje, opazio to oštećenje. Ljubazno je provjerio u Konzervatorskom odjelu u Osijeku i doznao kako ondje nemaju pojedinačno zaštićenu kuću na kojoj se nalazi kip, ni Slona kao posebno zaštićeno dobro. No podržao bi, ističe, inicijativu za zaštitom zbog lokalnog značenja za grad Osijek. Naime, čak i mladi Osječani i Osječanke rođeni u 21. stoljeću dobro znaju kamo trebaju ići kada im netko kaže, primjerice, "vidimo se kod Slona". Može se reći da je to "kod Slona" ono što nazivamo toponimom.

Veronika Završki, turistički vodič, jednom je prilikom rekla za medije kako se uz kip Slona veže legenda da je baš na tom mjestu u nekim davnim vremenima uginuo slon tijekom cirkuske procesije, ali i da je ondje bila prodavaonica srećki te je slon, kao i na Istoku, predstavljao simbol sreće. Kako god bilo, taj je slonić svojevrsni ljubimac cijelog grada i zaslužio je neokrhnutu kljovu!

Grgur Marko Ivanković podsjetio nas je i na povijest barokne katnice među Osječanima i danas zvane "kod Slona". Unatoč tome što kuća nesumnjivo potječe iz 18. stoljeća, iz razdoblja baroka, najstariji je poznati vlasnik bio, vjerojatno, Franz Fortier, čije je ime kao vlasnika te nekretnine zabilježeno na karti Osijeka iz 1814. godine. “Kuća je početkom 19. stoljeća nosila kućni broj 267, jer su se kućni brojevi nekoć dodjeljivali redoslijedom gradnje. Njihov se kućni broj zadržavao kao parametar za utvrđivanje identiteta čestice čiji su se gruntovni i katastarski brojevi povremeno mijenjali. Ali, zahvaljujući najstarijem kućnom broju, dodijeljenom prilikom prvog popisa, a zatim dodjeljivanom broju prilikom dovršetka svake nove kuće, danas ipak možemo, uz manje ili veće napore doći do znatnog dijela najstarijih poznatih vlasnika većeg broja osječkih kuća. Pomnim istraživanjem saznajemo da je vlasnik kuće 'kod Slona', nakon Franza Fortiera, postala obitelj Jandl. U popisu Katastarske izmjere iz 1863. kao vlasnica kuće navedena je udovica Ana Jandl, koja se kao vlasnica te nekretnine navodi i u popisu stanovništva Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka i 1874. godine", objavio je Glasov Grgur Vremeplovac.

Pred sam kraj 19. stoljeća vlasnici kuće postali su Miroslav, Franjo, Tereza i Dragutin Broschan, Betta Florschütz i Ana Matzke. Prema popisu iz 1911. vlasnici kuće bili su Miroslav i Franjo Broschan. Iz tog popisa saznajemo da je kuća imala 14 soba, tri kuhinje, šest dućana i 23 nusprostorije unutar četiri jednosobna, jednog dvosobnog i jednog četverosobnog stana. Vjerojatno je dio soba bio vezan uz dućane.

“Zahvaljujući starim osječkim fotografijama i razglednicama koje se čuvaju u Muzeju Slavonije i Državnom arhivu u Osijeku, možemo pratiti i mijene ove kuće. Kuća se vidi na najstarijoj, do sada poznatoj, fotografiji Osijeka, iz 1862. godine, koja se čuva u Zbirci fotografija Muzeja Slavonije. Na nekoliko razglednica Strossmayerove ulice možemo uočiti da je kuća oko 1900. godine imala veliki kolni ulaz u sredini pročelja, koji je nešto poslije zazidan i pretvoren u dućan, a tu funkciju ima i danas. Zazidavanjem kolnog ulaza kuća više nije mogla nositi kućni broj Strossmayerova 2, nego je taj broj u kasnijim poravnanjima preuzela susjedna kuća Gillming, koja je nekoć imala ulični broj 4, a danas ima ulični broj 2. Današnja službena adresa te kuće je Ribarska ulica broj 1 i, za razliku od davnih vremena, kuća je ostala bez svoga dvorišta, koje se nekoć protezalo do slavne osječke Bijele lađe, koja je porušena i na čijem je mjestu danas višekatna poslovna zgrada, a dijelom i stambena višekatnica. Prostrani uglovni dućan u najmu su imali razni osječki trgovci i obrtnici, među kojima je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio i trgovac Felix Czurda, koji je ondje imao trgovinu željeznom robom. Prizemni dućanski prostori i danas služe svojoj izvornoj namijeni, a stambene prostorije na katu, umjesto za stanovanje, danas služe kao uredi različitih namjena. Najveći stan, na samom uglu, godinama je sjedište Deutsche Gemeinschafta - Njemačke zajednice Osijek/zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj. Zanimljiv je detalj da je unutar baš toga stana još očuvana stara barokna kuhinja s velikom napom kakvih je u našem gradu i kraju preostalo tek nekoliko, te je sačuvan dio izvorne drvene stolarije i metalnih vratnica i rešetki, kao i drvene stube koje vode iz prizemlja na kat", dijeli zanimljive pojedinosti iz povijesti kuće "kod Slona" Grgur Marko Ivanković. ■