U potnjanskom “ataru” čestice su 0,5 - 5 jutara, od 10 jutara ih nema, kaže poljoprivrednik Ivica Backo

U polje s bilježnicom: Usitnjenu zemlju radi na čak - 120 lokacija

Iako su nastojanja domaće službene poljoprivredne politike da se zemlja okrupnjava, a zbog čega se promovira i komasacija, čija su završnica komasacijske gromade, na terenu je poljoprivredno zemljište i dalje usitnjeno, a iznimka nije ni Drenjanština, područje Đakovštine koje čini Općina Drenje, za čiji zemljišni fond poljoprivrednik Ivica Backo iz Potnjana kaže kako je vrlo usitnjen, pa on, doslovno, u polje ide s bilježnicom.

U njoj su zabilješke gdje sve radi zemlju jer, kaže, radi ju na gotovo - 120 lokacija. U svome selu, ali i drugima na području drenjanske općine. - Istina, ja bih još bez bilježnice nekako i znao do lokacija gdje obrađujemo zemlju, no dvojici sinova "teka" itekako dobro dođe - kaže Backo, ratar i svinjogojac. Trenutačno obrađuje približno 220 jutara, a čestice su u potnjanskom "ataru" od pola jutra do, kaže Bakco, najviše 5-6 jutara.

- Čestica u komadu od deset jutara ovdje nema kaže taj Potnjanac. O komasaciji su proteklih mjeseci jedinice lokalne samouprave, pa tako i one u Đakovštini, preko anketa, saziva mještana i dr. osluškivale teren - jesu li vlasnici zemlje za njezinu povedbu ili ne, no teško je u tom slučaju udovoljiti svima.

- U jednu ruku, komasacija je jako dobra stvar da okrupnimo njive, no, konkretno u slučaju ovdašnje zemlje - to su kisela tla, zemlja je bjelica, nije kvalitete kao što je rodna crnica i slično; imamo pet vrsta zemlje koje su na raznim mjestima i zato bi ljudi u komasaciji mijenjali lošu zemlju za dobru, a nema za sve - kaže Backo.

- Naša bjelica u kišnoj godini može roditi jako puno, ali to mora biti takva godina, pa jako puno ovisimo o vremenu. Na našim tlima prosječan prinos je tri tone žitarica, a kad je 4, 5 tona - onda smo u izvanrednoj godini. Kukuruz se ovdje kreće od 4, 4,5 do 5 tona, a kada je 7 tona - to je jednom u 30 godina. A oko Vukovara je prinos od 7 tona sasvim normalna stvar i ja tamošnjem rataru na ovakvim našim tlima tebam konkurirati - uspoređuje ovaj Potnjanac.

Specifičnost su ovdašnjih zemljišnih prilika i cijene. Backo kaže kako je jutru zemlje u tom kraju u posljednjih godinu i pol cijena porasla čak 500 posto - s nekadašnjih 1000, 1200 do 1.500 eura na sadašnjih 5000 eura. - Netko dođe u probleme i zbog proizvodnje založena zemllja ode u ovrhu; kupci ju uzimaju za sitne novce i nabiju joj cijenu od 5000 eura - kaže