Gniježđenje vrana žele izmjestiti sokolarenjem
Ovih je dana u Slatini provedena biološka zaštita gradskih parkova sokolarenjem, čime se nastoji usmjeriti gniježđenje prevelikog broja vrana izvan grada.
Naime, vrane su velike, jake, bučne i inteligentne ptice koje se često gnijezde u krošnjama velikih stabala u gradskim parkovima. Najčešće su vrste u našim gradovima siva vrana (Corvus corone cornix L.) i vrana gačac (Corvus frugilegus L.), koje se lako prilagođavaju ljudskoj sredini. Nastanjuju se u gradovima jer tu nalaze stalni izvor hrane, a i korisne su za gradske sredine jer se hrane uginulim životinjama, pa time sprječavaju pojavu zaraza i svojevrsni su "čistači" grada. Vrane, međutim, čine i štetu jer zbog velike brojnosti stvaraju probleme građanima raznoseći smeće po ulicama, ugrožavaju egzistenciju slabijih ptica, izmetom zagađuju okoliš, ponekad znaju biti agresivne, a mnogim ljudima smeta i njihovo preglasno graktanje.
Poput mnogih naših gradova, i u slatinskim parkovima brojna jata vrana nastanjuju visoke krošnje stabala i ostavljaju svoje tragove na nogostupima, a građani se najčešće žale na njih zbog buke koju proizvode u večernjim satima. Zbog pritužbi građana na štete od tih ptica, Grad je prethodnih godina organizirao uklanjanje starih i praznih gnijezda te orezivanje grana stabala na kojima su vrane gradile gnijezda, ali to nije bilo osobito učinkovito. Zato je u skladu sa Zakonom o lovstvu i Smjernicama za izlovljavanje na temelju Direktive Vijeća EEZ-A o očuvanju divljih ptica izrađen Program zaštite divljači na području grada Slatine. Provedbom toga programa prošle je godine utvrđeno 100 kljunova vrane sive i 600 kljunova vrane gačac, što je mnogo više od predloženog socijalnog kapaciteta od po 10 kljunova svake vrste. Konstatirano je također da prekomjerni broj pojedine vrste ima velik negativni utjecaj na javno zdravlje i sigurnost i potencijalna je opasnost za nastanak ozbiljnih šteta na imovini, flori i fauni područja.
Programom zaštite divljači Grada Slatine propisane su mjere za smanjenje brojnog stanja jedinki vrana primjenom određenih mjera, kako bi se pokušalo ukloniti te ptice iz grada i potaknuti ih na gniježđenje izvan urbane sredine. Riječ je o neinvazivnoj, biološkoj zaštiti gradskih parkova sokolarenjem, koja je ovih dana provedena u suradnji s tvrtkom Cedrus Forest iz Čakovca kao stručnom službom za provedbu toga programa.
Prema riječima gradskog komunalnog redara Zorana Filkovića, ovlaštenog za provođenje zaštite, prirodni su neprijatelji sive vrane kuna, sivi sokol, jastreb i sova, što znači da bi korištenjem treniranih sokolarskih ptica problem vrana trebao biti učinkovito riješen. P.Ž. ■