Dan hrvatske glagoljice Panonski je prostor tijekom srednjovjekovlja bio glagoljaški prostor, što je bila autohtona pojava

Strossmayer je bio istinski spiritus movens hrvatske Cyrillomethodiane u 19. st.

KOJI SU IMALI SVEĆENIKA GLAGOLJAŠA

UPalači Gutmann u Belišću svečano je obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Događaj su zajednički organizirali Grad Belišće i Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša u Belišću. Tom je prigodom predavanje naslovljeno “Odavno smo glagoljaši stari: crtice o slavonskoj glagolitici”, u ispunjenoj dvorani belišćanskoga Paleja, održala prof. dr. sc. Milica Lukić s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Glagoljski napisi

Program obilježavanja započeo je pjevanjem molitve “Otče naš” na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku koje je izvelo Crkveno pjevačko društvo MIR pod ravnanjem mo. Želimira Sušića. U ime Grada Belišća nazočnima se obratio Domagoj Varžić, pročelnik Ureda gradonačelnika Belišća, prenoseći pozdrave gradonačelnika Dinka Burića i izražavajući zahvalnost zbog odvijanja ovako važnoga događaja u Belišću. Potom se obratio fra Ivo Martinović, provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša koji je posebno istaknuo značenje i ulogu ćirilometodske baštine u životu franjevaca trećoredaca glagoljaša, ali i izrazio svoje zadovoljstvo suradnjom s gradskim i akademskim ustanovama koja je rezultirala organiziranjem ovoga događaja. CPD MIR izvelo je skladbu “Laudate Dominum”, a potom je Lea Kozina Šestanj, voditeljica programa, predstavila predavačicu, prof. dr. sc. Milicu Lukić.

U svome zanimljivom predavanju osječka je profesorica predstavila u javnosti gotovo nepoznate podatke o glagoljaštvu i glagoljanju na području današnje Slavonije i Srijema. Najprije je istaknula razloge zbog kojih se proslava Dana glagoljice i hrvatskoga glagoljaštva odvija upravo u Belišću. Iako je, naime, Belišće suvremen grada formiran tek u drugoj polovini 19. stoljeća, u vremenu kada glagoljica tek “životari” i na onim prostorima u kojima je povijesno čvrsto ukorijenjena, postoje višestruke veze između ćirilometodske baštine i ovoga mjesta. U Belišću je najistočniji samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Hrvatskoj i ujedno jedini samostan ove izvorne glagoljaške redovničke zajednice na slavonskome području, tako da se u Belišću i danas prigodno bogoslužje slavi na crkvenoslavenskome jeziku. Nadalje, u prigradskome naselju Gatu 1905. rođen je jedan od najvažnijih istraživača staroslavenskoga jezika i glagoljice na našim prostorima, akademik Josip Hamm. Napokon, u Belišću je 2019., a uz obljetnicu ponovne uspostave župe i početka djelovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša uz kip “Uskrsli Krist” u Ulici kralja Tomislava podignuta i ploča ispisana glagoljičnim pismom i crkvenoslavenskim jezikom.

Prof. Lukić predočila je okupljenima brojne pokazatelje o glagoljanju na slavonskome području u vremenu prije 1526., kad je najveći dio ovoga prostora potpao pod osmansku vlast. Uz brojne sekundarne pokazatelje, a zacijelo su najpoznatiji dokumentaristički utemeljeni stihovi M. A. Relkovića u djelu “Satir iliti divji čovik” koji govore o “knjigama i naukama” primljenim od Svete Braće odnosno sv. Jeronima, uz koga je pobožna predaja nekoć vezala početke glagoljičnoga pisma i bogoslužja na staroslavenskome jeziku, prof. Lukić predstavila je i do danas sačuvane glagoljske natpise u crkvama u Brodskome Drenovcu i Lovčiću. Sve ovo navodi na zaključak da je i panonski prostor tijekom srednjovjekovlja bio glagoljaški prostor te da se nije radilo tek o sporadičnome ga prostora. Riječ je najprije o znamenitim istraživačima glagoljaštva, kao što je već spomenuti Josip Hamm odnosno Stjepan Ivšić, Stjepan Damjanović, fra Marko Japundžić, ali također i mlađe generacije istraživača i popularizatora ovoga fenomena. Predavačica je u svome izlaganju među njima spomenula dr. sc. Veru Blažević Krezić i dr. sc. Jasnu Horvat, a autor ovih redaka svakako pridodaje upravo prof. dr. sc. Milicu Lukić.

Nakon održanoga izlaganja nastupila je Muška pjevačka skupina “Bocanjevački pajdaši” koja je izvela pjesmu Đuke Galovića “Odavno smo graničari stari”, kojom je bio nadahnut i naslov cijeloga predavanja. Proslava Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva tako je svojim glazbenim programom simbolično evocirala našu srednjovjekovnu trojezičnost, s obzirom na to da se glazbeni dio programa sastojao od izvedbi na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku, hrvatskome jeziku i latinskome jeziku. Evocirala je i našu srednjovjekovnu tropismenost jer se osim latinice, kojom je dakako bila napisana prezentacija u pozadini predavanja, i glagoljice, o kojoj se govorilo tijekom predavanja, bilo riječi i o uporabi ćiriličnoga pisma na ovim prostorima.

Središnjoj proslavi prethodila je i radionica za djecu koju je u prostorima Gradske knjižnice održala Sabina Novoselić. ■