BROJNI UGLEDNICI

Proslavi Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva nazočili su brojni uglednici iz akademskoga kruga: akademik Mateo Žagar, prorektor osječkoga sveučilišta prof. dr. art. Robert Raponja, predstojnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost FFOS-A doc. dr. sc. Silvija Ćurak, predsjednica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju u Osijeku doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić, predsjednica Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na zagrebačkome FF izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, asistentica na FFOS-U Matea Sesar. utjecaju naših južnih i primorskih prostora, nego o sasvim autohtonoj pojavi.

Drugi dio predavanja bio je posvećen glagoljaštvu i glagoljanju na području Đakovačke i Srijemske biskupije nakon oslobođenja ovih krajeva od osmanske vlasti, što je inače jedna od eminentnih tema znanstvenoga istraživanja prof. Lukić. Ukazala je na nekoliko svećenika glagoljaša koji su tijekom 18. i 19. stoljeća liturgiju slavili na crkvenoslavenskom jeziku. U spomen na glagoljanje u Komletincima i danas se za njegove stanovnike rabi izraz “gagulani”, odnosni oni koji su imali svećenika glagoljaša. Topografiji slavonske (i srijemske) novovjekovne glagolitice mogu se još pridodati Rajevo Selo, Sotin, Otok itd. Glagoljaša među Šokcima tijekom 19. stoljeća je bilo i ostavili su važan trag u povijesti ovih prostora.

Trojezičnost

Svakako je posebno poglavlje povijesti glagoljaštva na slavonskome prostoru povezano uz ime velikoga đakovačkoga biskupa J J.J. Strossmayera koji je bio istinski spiritus movens hrvatske Cyrillomethodiane u 19. st. Nebrojene su njegove zasluge za hrvatsko glagoljaštvo i očuvanje i širenje ćirilometodske baštine u cijelome hrvatskome narodu.

Osvrnula se i na “suvremene glagoljaše” iz slavonsko