Najveće povećanje plaća za 244 tisuće zaposlenika
Osnovica je rasla za 40 posto, godine 2016. bila je 678, a danas je 947 eura
UVEĆAN REGRES I BOŽIĆNICA, UVEDENA USKRSNICA
Sindikati državnih i javnih službi i ministar rada Marin Piletić potpisali su u petak Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za zaposlenike u javnim službama i izmjene i dopune Kolektivnog ugovora (KU) za državne službenike i namještenike, u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića.
Pregovori o osnovici
Premijer je podsjetio da je 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, nakon kojeg su donesene i odgovarajuće uredbe o koeficijentima. "Time je osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama", poručio je naglasivši kako to povećanje vrijedi 1,63 milijarde eura, a plaće prosječno rastu za gotovo 32 posto. Potpisivanjem kolektivnih ugovora, dodao je, zaokružen je proces velike reforme plaća.
Ministar Piletić poručio je da je potpisivanjem ugovora zaokružen kompletan proces reforme plaća u državnom i javnom sektoru, a svim socijalnim partnerima zahvalio je na konstruktivnom dijalogu. Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je da se Temeljni kolektivni ugovor potpisuje na četiri godine te dodala da najesen ponovno slijede pregovori o osnovici plaće. Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je načelno zadovoljstvo postignutim te podsjetio na novo ugovoreno pravo, uskrsnicu, koja će prvi put biti isplaćena ove godine, u ožujku.
“Ovo je prva vlada koja se nakon niza godina uopće odvažila donijeti ovakav zakon i pokušati sintetizirati broj radnih mjesta", kazao je premijer i podsjetio da je glavno načelo tog pothvata bilo da se za približno isti posao dobije otprilike ista plaća. Radi se o vrlo zahtjevnoj reformi koju je vrlo teško provesti a da baš svi budu jako zadovoljni", dodao je premijer.
Moguće korekcije
Osim ovog povećanja plaća i povećanja osnovice u listopadu za 5 posto, kao i dodatka iz lipnja u iznosu od 100, 80 ili 60 eura ovisno o visini plaće, premijer je podsjetio da je uvećan i regres s 200 na 300 eura, božićnica s 232 na 300 eura te je uvedena uskrsnica od 100 eura. Naglasio je da je u mandatu ove Vlade osnovica rasla za čak 40 posto. Naime, 2016. bila je 678, a danas je 947 eura. Pritom je ustvrdio kako se to veliko povećanje plaća ne može više diskvalificirati floskulom o tome da je inflacija pojela plaće jer nije. "Kumulativna inflacija je puno niža od ukupnog povećanja plaća", rekao je te podsjetio kako, uz to, država već tri godine subvencionira cijenu plina, struje i naftnih derivata, "čime olakšava kućne budžete baš svih građana i bolje funkcioniranje gospodarstva". Podsjetio je i na rast svih plaća, od prosječne i medijalne do minimalne, kao i na rast BDP-A u 2023. od 2,8 posto, koji je visok u odnosu prema prosjeku Europske unije i eurozone. "Prosjek razvijenosti Hrvatske u odnosu prema Europskoj uniji, koji je 2016. bio na 62 posto, krajem 2022. bio je 73, a zahvaljujući ovakvom rastu BDP-A na kraju 2023. dosegnut će 75 posto", naveo je Plenković.
Govoreći o uredbama o koeficijentima, naglasio je da se radi o zajedničkom uspjehu jer, iako je to jednostrani akt Vlade, ona je o tome konzultirala i sindikate. Dodao je da će se, ako je bilo nekih pogrešaka, one s vremenom korigirati. ■
ukratko