Dezinformacijama protiv potpore građana Ukrajini
“Dezinformacijski narativi i kako ih hranimo? Lekcije iz Ukrajine i superizborna 2024.", projekt je čiji su rezultati predstavljeni u Osijeku u suradnji Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, britanskog veleposlanstva u Hrvatskoj i domaćina - osječke Akademije za umjetnost i kulturu.
Marijana Grbeša Zenzerović, komunikacijska stručnjakinja i redovita profesorica FPZ-A, rekla je kako je cilj projekta bio istražiti dezinformacijske i manipulativne narative vezane uz rat u Ukrajini te utvrditi na koji način mediji, često nesvjesno, sudjeluju u njihovu širenju. U Osijeku je govorila o izvorima, tehnikama i alatima, kao i o ulozi medija. "Manipulativni narativi često nisu posve netočni, a cilj im je nanijeti nekome štetu. Dezinformacijsku kampanju vezano uz Ukrajinu rade oni koji žele oslabiti podršku hrvatskih građana Ukrajincima", ističe. Istraživanjem je utvrđeno kako se dezinformacije najviše dijele preko profila na Facebooku, u čemu je prednjačila Srbija, sa čak 60 posto dezinformacija o Ukrajini. Sadržajno prednjače dva narativa - kako je "Ukrajina nacistička" te da "SAD stoji iza svega". Tu su, ističe, još teze kako Ukrajina nije država, da imaju biolaboratorij i da Europa u nestašicama jako pati. Naslovima i fotomontažama često se pokušava narušiti reputacija Volodimira Zelenskog, Rusiju prikazati kao žrtvu, a ukrajinske izbjeglice kao teret. Zaključak je da mediji trebaju izvještavati profesionalno i manje senzacionalistički. Darren Lilleker sa Sveučilišta Bournemouth u Velikoj Britaniji, govorio je o izvještavanju britanskih medija o ratu u Ukrajini te koliko se ono razlikuje od izvještavanja hrvatskih medija. Više je riječi bilo i o mogućem utjecaju manipulativnih praksi na izbore koji će se 2024. održati u Hrvatskoj. I.bošnjak ■