O pozadini nastanka djela, izvornim vlasnicima i njihovim sudbinama...

razdoblju života razviti astmu, odnosno alergija će progredirati u tešku kroničnu bolest, te time onemogućiti kvalitetan život bolesnika, a kod pacijenta izazvati potrebu za aktivnim liječenjem - upotrebom bronhodilatacijske terapije.

Dr. Štefanac naglašava da u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina postoje metode prevencije alergija kako bi se spriječio nastanak astme.

- Neke od metoda su SLIT - sublingvalna imunoterapija kojom se nastoji svakodnevnim uzimanjem tabletica tijekom tri mjesca u tri godine smanjiti alergijski potencijal, odnosno "zavarati" imunosni sustav da ne reagira na potencijalno opasan alergen. Postoje i metode gdje se provodi hiposenzibilizacija na alergene i preko injekcija gdje se u nadlakticu injiciraju alergeni pčele i stršljena kako bi nakon provedene terapije hiposenzibilizacije potencijalni ubod kod pacijenta prošao bez teške alergijske reakcije praćene mogućim razvojem anafilaksije - kaže dr. Štefanac.

Napominje da su metode hiposenzibilzacije vrlo korisne i od 70 do 90 posto djelotvorne u pacijenata koji su pravilno proveli režim tijekom tri godine. Vrlo dobri rezultati vidljivi su i u Hrvatskoj u ljudi koji su bili alergični na inhalacijske alergene iz skupine alergija na livadnu mačicu i ambroziju. - Kod pacijenata kojima je dijagnosticirana samo alergija, a ne i astma, u liječenju i ublažavanju simptoma koristimo antihistaminike - lijekove koji koče razvoj alergijske reakcije. Uz antihistaminike pacijentima su dostupni sprejevi za nos - nosni kortikosteroidi koji smanjuju edem nosne sluznice, upalu, svrbež i čine vazokonstrikciju te time olakšavaju disanje. Koriste se i prirodni preparati za ispiranje nosne sluznice na bazi izotoničkih otopina morske soli ili povremeno ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom - pojašnjava dr. Štefanac.

Kod pacijenata pak koji su oboljeli od alergijske astme, a što se mora potvrditi anamnestičkim podacima, fizikalnim pregledom te testovima plućne funkcije (spirometrija i FENO testom) uz, naravno, izbjegavanje alergena koliko je moguće, potrebna je stalna i adekvatna bronhodilatacijska terapija s obzirom na prirodu i težinu kliničke slike astme.

- Na našem tržištu u liječenju astme postoje uređaji - pumpice (device) kao monoterapija, dualne terapije te trojne terapije. Svakog pacijenta treba sagledati zasebno i prilagoditi individualni pristup liječenju i kontrolirati astmu od samog, odnosno od ranog početka dijagnoze. Slabo kontrolirana i/ ili neliječena astma dovodi do konstantnog pogoršanja testova plućne funkcije i u konačnici propadanja plućnog kapaciteta pacijenta te slabije kvalitete života praćene čestim pogoršanjima u obliku kašljanja, gušenja te sklonosti razvoju infekcije (npr. upali pluća). Ta pogoršanja u astmi nazivamo egzacerbacije i one su svaki put rizik za pacijenta i znatno utječu na kvalitetu života - zaključuje dr. sc. Ivan Štefanac. ■

Osim prevencije kao što je izbjegavanje alergena kod astmatičara, nužnost je i apelirati na pacijente koji, uz to što imaju dijagnozu astme, i puše, upozorava Štefanac.

- Pušenje dugoročno uništava plućnu funkciju, izazivajući stalnu latentnu upalu u našim plućima. Osim nekvalitetnog načina života, smanjene tjelesne aktivnosti, nedovoljnog kretanja, lošom odnosno nekvalitetnom prehranom u prvom redu pre-začinjenom i pre,masnom hranom dolazi se u začarani krug gdje pacijenti mogu oboljeti i od kardiovaskularnih bolesti. Ne obolijevaju samo kronični pušači koji imaju dijagnosticirani KOPB od kardiovaskularnih bolesti već mogu oboljeti i astmatičari. Stoga je bitno naglasiti redovito uzimanje propisane pulmološke terapije i preporuka je redovna tjelesna aktivnost, ali bez jakog napora kod blage i srednje teške astme. Generalno, savjet je pacijentima da si uz pravilnu prehranu i vođenje brige o vlastitom zdravlju te izbjegavanju nikotinskog dima uvelike mogu sami pomoći u kontroliranju astme kao kronične bolesti koju karakteriziraju reverzibilne bronhoopstrukcije - kaže dr. Štefanac.

od astme boluje 70 mil. ljudi, od alergija 150 mil.

Prema dostupnim podacima iz relevantnih europskih izvora od astme boluje više od 70 milijuna ljudi, a od nekog od oblika alergije boluje čak oko 150 milijuna ljudi, što je ogromna i zabrinjavajuća statistika.

Sve veća zagađenost okoliša, prirode i hrane utječe na porast broja oboljelih od alergija. Kod alergija treba spomenuti da je kod astme vrlo opasno stanje astmatski napad koji nekad može završiti i letalno. Kod alergija uzrokovanih ubodom pčela, stršljena kao i alergijom na neki od nutritivnih alergena (alergeni iz hrane: jagode, kikiriki, kivi, riba, ostali orašasti plodovi...) mogu uzrokovati teški oblik alergije praćen otjecanjem lica, vrata, otjecanjem u ustima, usnicama, otjecanjem jezika te gušenjem - bronhoopstrukcijom i prijeti razvoju anafilaktičkog šoka, što je najteži oblik alergijskog napada i zahtjeva hitno zbrinjavanje takvog pacijenta. Potrebna je brza i hitna intervencija liječnika.

Usklopu Muzejskog četvrtka viši kustos Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivanković održao je uistinu zanimljivo predavanje u povodu aktualne izložbe “Zbirka skulptura i natpisa: Izbor iz fundusa Muzeja Slavonije”, koju je moguće pogledati do kraja ovog mjeseca.

Zbirka skulptura i natpisa jedna je od stotinjak zbirki Muzeja Slavonije, broji 245 predmeta razvrstanih u pet zbirki: biste, skulpture, mala plastika, reljefi i spomen-ploče. Ivanković je istaknuo kako svaka od njih ima svoje specifične predmete, a na izložbi se može vidjeti 100 odabranih primjeraka.

“Nastojali smo napraviti nekoliko cjelina. Jedna je mala plastika, to su skulpture, plakete i reljefi manjega formata koje smo smjestili u muzejske vitrine. Zatim slijedi sakralna cjelina u kojoj se nalazi najstarija sakralna skulptura - Golubica Duha Svetoga iz 1729. godine, koja je krasila najveću baroknu skulpturu u Hrvatskoj, a to je kip Svetoga Trojstva u Tvrđi. Imamo i glavu Bude iz Azije, iz 18. stoljeća, te Mojsija, kojeg je radio nekadašnji gradonačelnik Osijeka Vladimir Malin. Slijedi cjelina skulptura u građanskom domu, gdje smo na originalne drvene postamente postavili raznolike brončane skulpture koje su nekada ukrašavale domove građana. Jedna je mala cjelina posvećena bistama osječkih muzealaca, a imamo raspoređene biste i reljefe vladara od kralja Tomislava preko Franje Josipa do Aleksandra Karađorđevića, Ante Pavelića i Josipa Broza Tita. Posebnu cjelinu čine skulpture iz javnih prostora, u prvom redu to je spomen-lipa iz Prvog svjetskog rata, koja je još uvijek sačuvana, a koju je dizajnirao Dragan Melkus. Slijede dvije brončane biste koje su krasile osječke ulice u vrijeme komunizma, a to su biste Ive Marinkovića, djelo Vanje Radauša, i Božidara Maslarića. Tu su i vrtne keramičke figure i cjelina portreta poznatih Osječana”, uputio nas je u izložbu Ivanković.

Publiku je upoznao i s pozadinom nastanka pojedinih djela, s njihovim izvornim vlasnicima i njihovim sudbinama, kao i o sudbinama samih skulptura, od kojih je jedna prešla Atlantik prije nego što se skrasila u Osijeku.

“Kako je sama dvorana bila nedovoljno velika za cijelu zbirku, nekoliko smo skulptura od mramora stavili ispred nje. Jedna od njih je Venera od kararskoga mramora iz 1880., djelo rimskoga kipara Adolfa Apollonija, koji je 1919. bio i gradonačelnik Rima. Ta je skulptura nastala u Bostonu u SAD-U te ju je kupio vlasnik osječke tvornice šibica Reisner, čiju je vilu u Jägerovoj ulici krasila”, glasila je jedna od zanimljivih priča koje smo mogli čuti. I. Alilović ■