GOSPODARSKI RAST OPORBU UOPĆE NE ZANIMA

Piše: Damir GREGOROVIĆ

HDz-ov saborski zastupnik Nikola Mažar na najavu prosvjeda lijevo-liberalne opozicije u brojnim hrvatskim gradovima 23. ožujka ironično je upitao radi li se o prosvjedu za najveći gospodarski rast u Europskoj uniji, za povećanje koeficijenata i za aktivnosti koje Hrvatska ima u osnaživanju međunarodnog položaja i sigurnosti hrvatskih građana.

I to bi zapravo mogao biti sukus svega što se posljednjih dana događa na političkoj sceni. Naime, gospodarski rast gotovo da se i ne spominje. Stoga se, nakon što je Državni zavod za statistiku objavio nove podatke o rastu BDP-A, obratio i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Rekao je kako već 12. kvartal zaredom bilježimo pozitivna kretanja rasta BDP-A. Podsjetimo, najnoviji podaci govore da je hrvatsko gospodarstvo poraslo za 4,3 posto na godišnjoj razini. Premijer je poručio da je na “treći najbrži rast u EU-U” utjecao nastavak rasta potrošnje kućanstava, rast plaća i trgovine na malo i dobra situacija na tržištu rada. Spomenuo je i nastavak investicija iz proračuna i državnih poduzeća i NPPO. Na rast su, kaže, utjecale i mjere Vlade. “Mi s 4,3 posto imamo najveći rast BDP-A, osam država ima negativan rast, Hrvatska bilježi drugi najveći rast BDP-A u 2023. u odnosu prema 2022., odmah iza Malte”, kaže. Dodaje i da se očekuje nastavak rasta. “Naša je prognoza da će rast biti 2,8 posto u 2024. Isto prognozira i EK. Ipak treba biti oprezan, što je izjavio ekonomski analitičar Velimir Šonje, koji je na predstavljanju Bijele knjige udruženja stranih ulagača izjavio da je rast bruto domaćeg proizvoda nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan. Kaže da je međugodišnji rast BDP-A od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. ‘i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme’, ponajprije utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija. No taj model ne može biti dugotrajan”, ocjenjuje Šonje.

No, unatoč tome što je stopa gospodarskog rasta od 2019. do 2022. bila jedna od najvećih u Europskoj uniji, nije izgledno da će oporavak trajati dovoljno dugo da Hrvatska bitno promijeni svoj položaj na gospodarskoj mapi Europe, upozoravaju ulagači. Vjeruju da su demografska stagnacija, nedostatak konkurentnosti i slabe institucije pokazali kako ni fondovi EU-A nisu jamstvo, ali o tom potom, jer sutra je novi dan, koji se ipak još uvijek ne može predvidjeti. ■