SAMO OPTUŽBE I UVREDE
Jedna su stvar politički stavovi medija, a druga izvještavanje. Mediji o aktivnostima svih izbornih kandidata trebaju izvještavati podjednako nepristrano. Dakle, ako medij ima politički stav, on ne smije utjecati na izvještavanje u opinion making tekstovima. To načelo, koje je u zapadnim zemljama rutina, moramo prihvatiti kao jedan od postulata praćenja izbornih kampanja - kaže Mirjam Jukić (Vinkovci) iz A2D komunikacija, te dodaje: . Ako pogledamo relevantne svjetske medije, vidimo kako The Washington Post ili The New York Times redovito izjašnjavaju o podršci nekom kandidatu tijekom predsjedničkih kampanja. Dva najvažnija britanska dnevnika The Times i The Sun godinama su javno zastupala stajališta Konzervativne stranke, potom u drugoj polovini devedesetih stavove Blairovih laburista. Jasno opredjeljivanje medija prema različitim političkim opcijama nije nešto novo, no to ne smije značiti da će mediji izvještavati pristrano u odnosu prema ostalim političkim strankama i drugim kandidatima. To je nešto što sebi svi moramo osvijestiti. Mediji u svome izvještavanju moraju zadržati nepristranost, a povijest je pokazala kako možda nije uvijek bilo tako. No ipak smo daleko od zemalja u okruženju i u Hrvatskoj vidimo slobodu medija na djelu, mediji su ti koji otvaraju afere koje onda, primjerice, završavaju smjenama u Vladi.
▼ U kojem se i kakvom smjeru razvija ovodobna retorika, posebno politička komunikacija...?
- Teorija komunikacije govori o ideji svijeta kao "globalnom selu", u kojem se sve događa "pred našim očima" u digitalno doba. Javna i politička komunikacija puno je podložnija širenju lažnih vijesti, dezinformacija i govora mržnje, odnosno puno je lakše radikalizirati javnost, što može biti opasno. Upravo neodgovorno korištenje digitalnih medija javnu komunikaciju dovodi u opasnost od snažnih društvenih podjela, a koliko daleko možemo otići vidjeli smo u Americi nakon Trumpova gubitka izbora. Ako gledamo unutar svojih granica, na političku komunikaciju i javni govor uvelike je utjecao predsjednik Zoran Milanović, koji je uveo drukčiju razinu političke komunikacije na koju do tada nismo bili naviknuti. Politička komunikacija pojedinih političara očekuje se i prati preko društvenih mreža kao nekada nove epizode TV sapunica ili danas nastupi stand up komičara. Ne treba puno tražiti dokaze o padu razine političke komunikacije od nedavne sjednice RH Sabora kada su uvrede i neprimjerene riječi sijevale sa svih strana i iz svih smjerova. Ovo je najava i kakva nas kampanja očekuje i za sada ne čujemo puno o programima, još uvijek slušamo samo optužbe i uvrede.
▼ Društvene mreže u kampanji? Koliko su toga svjesne hrvatske političke stranke?
- Političke stranke u Hrvatskoj svjesne su važnosti komunikacije na društvenim mrežama i promidžbe na svim digitalnim platformama. Sve relevantne političke stranke komuniciraju u digitalnom svijetu. Imaju svoje web-stranice, profile na svim društvenim mrežama (izuzev Linkedin-a), a noseća imena imaju i osobne profile na kojima neki više neki manje uspješno komuniciraju prema svojim biračima. TikTok je svima izazovan kanal jer na njemu za sada u Hrvatskoj nema oglašavanja, pa je rezultat na ovoj mreži ovisan isključivo o algoritmima. Videoformati postaju glavni alat koji morate imati, a tu je umjetna inteligencija koja uvelike pomaže u proizvodnji sadržaja. Oni koji to znaju koristiti, već su u prednosti.
▼ Prelazi li agresivna retorika granice i pretvara se u ekstremne izljeve svakojakih ideja, uključujući i mržnju?
- Na primjeru Trumpa vidjeli smo kako je opasno radikalizirati javni prostor i koliko je važno biti odgovoran za svaku javno izgovorenu riječ. Političari pokušavaju doći do svojih birača svim sredstvima i na svim platformama, a dopušteno je sve što nije zakonom zabranjeno. Polarizacija u izborima funkcionira i sigurno je da ćemo tu retoriku slušati u izbornoj kampanji. To smo vidjeli i u dosadašnjoj komunikaciji. Što su manje šanse da prođeš na izborima više urlaš - to je pravilo. Očito će kampanja biti takva, retorika se zaoštrila i takva će biti kampanja. Niska razina komunikacije u Hrvatskoj je činjenica, a stranke moraju shvatiti da trebaju krenuti s ozbiljnijim porukama prema biračima ako će izbori biti u svibnju, kako se za sada očekuje.
▼ I da zaključimo s Hrvatskom: Kako biste ocijenili predizborne aktivnosti oporbe, a kako vladajućih...?
- Još ne vidimo programe i planove za sada. Svatko se obraća svojim biračima i čuva svoju bazu. Vidjeli smo prvi de facto predizborni skup i čuli retoriku s kojom su u kampanju krenule stranke ljevice. Ako pratimo rejtinge, čini se kako trenutno profitira samo SDP, koji jedini konstantno raste, no i dalje je daleko ispod HDZ-A, koji i nadalje drži svoju bazu. Za sada ne vidimo lidera oporbe, vjerojatno i zbog čestih nastupa Zorana Milanovića, zbog kojeg su ostali zapravo nevidljivi. Desne stranke Most i DP napadaju se međusobno, što je zapravo dobar potez jer bore se za isto biračko tijelo. Ovaj primjer trebale bi slijediti i stranke ljevice, jer očito da je zajednički nastup završio nakon silaska s pozornice na Markovu trgu, jer ljevica se uspjela ujediniti samo na pola sata, kako čujemo ni kavu nisu zajedno uspjeli popiti.
Vladajući su mogli ležernije reagirati na prosvjed jer razloga za nervozu nisu imali. Možemo!, gledajući posljednje rejtinge, za sada nije kapitalizirao prosvjed na svom terenu i oni zapravo ponajprije teže zadržavanju vlasti u Zagrebu. Slično radi i Most, kojeg su se oporbene stranke odrekle i nikako ih nisu htjele na prosvjedu, a oni su pak odbili suradnju s Dp-om, pa se čini kako će i oni radije idući mandat ostati opozicija. Oporba je na posljednjoj sjednici Sabora zapravo preuzela retoriku koju očekujemo od desnice i koja kod birača desnog spektra donosi rezultate. Kako će na ovakvu retoriku ljevice reagirati njihovi birači ostaje vidjeti. Još uvijek ne vidimo velike pomake ako gledamo aktualne rezultate istraživanja javnog mnijenja. Broj neodlučnih birača i dalje je visok, pa će ključne biti službene kampanja i poruke koje trebaju afirmirati birače na izlazak na izbore. Za sada imamo buku, ali nemamo sadržaj. Tu su i dva nova igrača - Vanđelićeva Republika i Todorićeva Zajedno Hrvatska, možda će oni privući neke neodlučne. (D.J.) ■