Lani organizirali više od 270 kulturnih aktivnosti

Otvaranje stalnog postava urarske radionice i arheološki skup - najznačajniji

Statistički gledano, Beli Manastir možemo uvrstiti u skupinu gradova s najviše kulturnih događanja. Ako netko misli drukčije, neka me slobodno argumentirano demantira - tvrdi Edo Jurić, ravnatelj belomanastirskog Centra za kulturu. Tvrdnju objašnjava brojem različitih događanja u (su)organizaciji Centra u odnosu na broj stanovnika jedinoga baranjskog grada, a potkrjepljuje ju činjenicom da je tijekom prošle godine organizirano čak 277 događanja, što je znatno više nego što je planirano krajem 2022. Treba reći i kako je protekle godine Etnološki centar baranjske baštine, koji je od prije nekoliko godina u ingerenciji Centra, posjetilo više od 700 posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva.

- Proteklu godinu mogu nazvati vrlo uspješnom, čemu su dokaz upravo događanja koja su prošla uz zadovoljavajući posjetu. Organizirali smo, ili pomogli pri organizaciji, 14 književnih večeri i predavanja, čemu treba dodati 46 predavanja na znanstvenom skupu, potom 31 izložbu, 16 koncerata, 13 kazališnih predstava te više od 100 ostalih događanja poput radionica, filmskih projekcija i slično - nabraja Jurić. Podsjeća na Dane medijske kulture, obilježavanje Noći muzeja, Reviju dokumentarnih filmova, Mjesec hrvatskog filma, manifestaciju Vjera i kultura, Dječji kazališni festival, Ljeto kulture u Belom Manastiru, Reviju europskog filma … Posebno izdvaja petodnevni znanstveni skup "Tisućljeća među rijekama - arheologija međurječja", čiji su organizatori bili Hrvatsko arheološko društvo i Centar, a suorganizatori osječki i zagrebački arheološki muzeji te Institut za arheologiju. Na skupu je sudjelovalo više od 90 autora i održano 46 predavanja. - To je samo dio prošlogodišnjih sadržaja, a kada bih nešto morao izdvojiti, moj je favorit otvaranje stalnog izložbenog postava urarske radionice u Etnološkom centru baranjske baštine. Cijeli je projekt trajao skoro dvije godine i odrađen je u suradnji osječkim Muzejom Slavonije. Zanimljivi su postav postavile dvije kustosice Muzeja Slavonije. Mislim da smo Belomanastircima i posjetiteljima ponudili nešto što nema u bližoj okolici i što će trajno ostati u gradu - naglašava Jurić.

Ne treba zaboraviti ni trud vezan za očuvanje baštine. Tako su, uz potporu Ministarstva kulture i medija, koje (su)financira velik broj aktivnosti Centra, odradili dio vezan za zaštitu nematerijalne kulturne baštine - baranjskog šokačkog veza. Nositelji toga umijeća, koji su na popisu Ministarstva, održali su radionice po baranj

Jurić ističe iznimnu suradnju s Ministarstvom kulture, Maticom hrvatskom, FKK-OM Baranja-film, Gradskim kazalištem i ostalim udrugama koje djeluju u kulturi. U sklopu Centra za kulturu je i kinodvorana, obnovljena prije 20-ak godina, no kinoprojekcije u njoj već poodavno su stvar prošlosti. ‘’S obzirom na broj sjedećih mjesta, zainteresiranih je malo, a troškovi su veliki. Što se filmskih projekcija tiče, održavamo ih u suradnji s Foto-kino klubom Baranja-film, većim dijelom u njihovu mikrokinu, a manjim dijelom u holu Centra za kulturu. Filmskih je programa puno, imali smo i imat ćemo filmske revije i mislim da je filmska ponuda, kako pojedinačna tako i ona tematska, super kvalitetna za one koji film prate i razumiju ga’’, kaže Jurić. skim selima i završnu u Belom Manastiru. Spomenimo i knjigu Pavla Škulca "Čemu da se Šokac nada", objavljenu u suradnji s Maticom hrvatskom. Uoči Uskrsa trebao bi izići drugi CD pučkih pjevačica iz Baranjskog Petrovog Sela.

Jurić jamči bogat kulturni program i tijekom ove godine. Ističe da će nastaviti redovite aktivnosti te da je u pregovorima s nekolicinom izvođača. ■