Raste zebnja zbog nestanka ledenog pokrova Antarktike

Ledeni pokrov kod Antarktike pao na ispod dva milijuna kvadratnih kilometara već treću veljaču

Razina ledenog pokrova na Antarktici na povijesno je niskim razinama tri godine zaredom, piše agencija France Presse. Znanstvenik Miguel Angel de Pablo, španjolski geolog na otoku Livingston na Antarktici, razmišlja kako čovječanstvo nije svjesno ozbiljnosti situacije. "Što više upozorenja šaljemo kako bi društvo bilo svjesno što se događa, čini se da nas nitko ne sluša i da nas se smatra paničarima", usprkos dokazima, rekao je.

Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) izvijestio je da je ledeni pokrov kod Antarktike pao na ispod dva milijuna kvadratnih kilometara treću veljaču zaredom. Ta površina inače je uobičajena za ljeto na južnoj polutci. Posljednje tri godine pokrov je najmanji otkad su se prije 46 godina počeli bilježiti podaci. Topljenje morskog leda nema istovremeni učinak na visinu oceana jer je formiran zamrzavanjem slane vode koja je već u oceanu. No led reflektira više Sunčeve svjetlosti nego mračni ocean, pa njegov gubitak ubrzava glo

balno zatopljenje te izlaže kopneni ledeni pokrov čije bi topljenje moglo podići razinu mora.

Prošlogodišnja studija pokazala je kako se gotovo polovina ledenog pokrova spojenog na kopno Antarktike smanjila u proteklih 25 godina, oslobađajući 25 bilijuna tona vode u oceane. To utječe ne samo na razinu mora nego i na slanost i temperaturu oceana, rekao je De Pablo. Dio znanstvenika južni kontinent izdvaja kao dokaz klimatskih promjena. Antarktika je poznata po znatnim godišnjim varijacijama između ljeta i zime koje su manje očite na Arktiku. Nema sumnje da će globalno zagrijavanje izazvano ljudskim emisijama stakleničkih plinova i dalje utjecati na te obrasce u budućnosti.

De Pablo, koji proučava led na Antarktici više od 16 godina, strahuje da je možda već prekasno preokrenuti trend. "Čak i kad bi danas promijenili ritam života kakav imamo u zapadnom društvu, ledenjaci se sutra ne bi prestali degradirati niti ledeni pokrov gubiti".

Znanstvenici procjenjuju kako se Zemlja već zagrijala 1,2 stupnja u odnosu prema predindustrijskom razdoblju. Pariški sporazum iz 2015. odredio je cilj ograničavanja zatopljenja od 1,5 stupnjeva kako bi se zaustavile katastrofalne posljedice. ■*

Čovječanstvo nije svjesno ozbiljnosti situacije, upozoravaju znanstvenici