Za nekoliko desetljeća svi štetni organizmi doći će tamo gdje im klimatski uvjeti više odgovaraju

Na 66. Seminaru biljne zaštite u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite održan je i zanimljivi okrugli stol koji je za temu imao problem karantenskih organizama i njihova suzbijanja kroz vrlo nepopularne mjere. Moderator okruglog stola Dario Ivić održao je vrlo zanimljivo uvodno predavanje ističući kako smo od 2020. godine do danas zaokružili jednu priču i o karanteni sigurno znamo puno više nego prije zbog COVID-19 pandemije.

Pandemije i karantene

“Ove se godine u medijima vrti jedna druga epidemija – afrička svinjska kuga, koja je izazvala nemir kod proizvođača i inicirala čak i prosvjede. Postavljala su se pitanja zašto se ubijaju zdrave svinje, a na to su se nadovezale teorije o tome odakle je bolest došla i je li Hrvatske bila spremna na ovu bolest te zašto nije bila spremna”, rekao je Ivić. Povukao je paralelu između COVID-19 pandemije, afričke svinjske kuge i zlatne žutice vinove loze, gdje u svoj sličnosti postoji jedna bitna razlika, a to je kako nema prosvjeda vinogradara i izlazaka na ceste. “Sva tri slučaja su slična i između njih možemo povući nekakve paralele te vidjeti gdje griješimo. Karantenske bolesti reguliraju se naredbom koja se mijenja sukladno promjenama same bolesti”, naglasio je Ivić te napomenuo kako od 2018. godine imamo naredbu o suzbijanju zlatne žutice vinove loze i sada, s odmakom vremena i konkretnim brojkama možemo vidjeti koliko smo uspješni u suzbijanju ove opake bolesti vinograda te koliko cijeli sustav ima učinka i smisla.

“Za nekoliko desetljeća svi štetni organizmi doći će tamo gdje im klima odgovara, i to nas čeka, a kakav je naš odgovor? Kada se pogledaju karte širenja nekih štetnika, mogli bismo zaključiti kako i nismo tako uspješni”, zaključio je u uvodu Ivić.

Afrička svinjska kuga

Lohman Janković osvrnula se na afričku svinjsku kugu, veterinarsku bolest bez presedana, koja je u Europu ušla 2007. godine, a u Europskoj uniji prvi je put zabilježena 2014. godine.

“Bolest se konstantno širi u zemljama članicama i sada je već prisutna u 50 % država bilo kod divljih ili domaćih svinja”, navodi Lohman Janković te ističe kako je virus vrlo kompleksan i struka do danas nije stvorila adekvatno cjepivo kojim bi se bolest mogla prevenirati. “Bolest je za domaće svinje fatalna i, kad jednom dođe u populaciju svinja, dolazi do masovnog ugibanja životinja. Cilj je rano otkriti bolest i spriječiti njezino širenje, a jedini način kojim se može postupiti kada bolest uđe u zemlju jest onaj najnepopularniji – eutanazija svih zaraženih životinja”, kaže Lohman Janković te navodi kako je već 2017. godine, kada je bolest uočena u Mađarskoj i Srbiji, započela edukacija o sigurnosnim mjerama te načinu reagiranja na pojavu bolesti. “Sustav je tu odradio preventive. Jesmo li uspjeli, teško je reći, posebice danas, kada imamo više od tisuću potvrđenih slučajeva. Ono što je važnije, jesmo li svoje znanje uspjeli prenijeti svim dionicima? Kada se ovakvo što dogodi, treba žurno postupati, brzo otkriti i brzo ukloniti. Jesmo li to napravili? Mislim da nismo. Struka je predlagala rigorozne mjere i usmrćivanje većeg broja životinja. Dogodio nam se splet nesretnih okolnosti. Prvo, bolest je unesena ljudskim faktorom iz Bosne i Hercegovine, a ne prirodnim putem, kako se očekvalo, i na to se nadovezao niz drugih faktora, od neadekvatnih biosigurnosnih uvjeta držanja do niza kontakata ljudi sa zaraženim svinjama koji su bolest prenosili. Trebalo nam je pet mjeseci da stanje dovodemo pod kontrolu”, rekla je Lohman Janković.

Široka koordinacija

“Kod prve pojave bolesti predlagalo se usmrtiti sve životinje koje se nalaze u objektima koji ne zadovoljavaju biosigurnosne uvjete. Radilo se o oko 5000 svinja i, nažalost, na to se nije odlučilo”, istaknula je Lohman Janković te napomenula kako je naknada za usmrćene svinje dodijeljena svima koji su imali osigurane sve mjere, a oni koji te mjere nisu imali, dobivali su potporu, dodavši kako je takvih proizvođača, koji su svinje držali nelegalno, bilo oko 20 %.

“Koji su problemi u biljnoj karanteni? Imamo struku i laboratorije, a teško se nosimo sa zlatnom žuticom vinove loze, moljcem, pa i strizibubom”, bilo je Ivićevo pitanje upućeno Ivici Deliću.

“Sve što je kolegica istaknula može se prenijeti i u biljnu karantenu. Ono što ja osobno vidim su neki problemi u realizaciji. Problem je u isplati odšteta koje nisu, kao kod afričke svinjske kuge, bile automatske, pa se oko odšteta neki postupci na sudovima vode godinama. Jedan se slučaj na sudu vodi od 2012. “, istaknuo je Ivić i naveo da problem vidi i u tomu što je inspektora premalo za obujam poslova kojim se trebaju baviti, a i malo novih se zapošljava.

Ivić se osvrnuo na strukturu poljoprivrede koja ima puno malih poljoprivrednika koji se često ne pridržavaju propisanih biosigurnosnih mjera na svojim imanjima, što je zajednički problem za oba slučaja.

“Upute o tome što i kako treba raditi su jasne, ali ovisimo o podosta drugih zakona i propisa gdje jednostavno imamo ograničenja i teško rješavamo problem u praksi”, naglasio je Delić te se osvrnuo na neke konkretne slučajeve gdje se za provedbu mjere uklanjanja zaraženih biljaka morala organizirati široka koordinacija od predstavnika nekoliko ministarstva, raznih institucija do lokalne samouprave i samih proizvođača.

Pravovremena reakcija

Prof. Bogdan Cvjetković prisjetio se svojih bivših iskustava o karantenskim bolestima te naveo kako je u Hrvatskoj, među prvima u Europi, napisan jedan priručnik o karantenskim bolestima koji je bio pandam ostalim uputama koje su se poslije radile. “Mi smo u povijesti neke karantenske bolesti dobro riješili, primjerice rak krumpira, gdje je ušlo zaraženo sjeme, i kad je bolest otkrivena, svi nasadi su uništeni te se pet godina na toj zemlji ništa nije smjelo saditi”, naveo je Cvjetković, prisjećajući se još nekoliko primjera gdje se promptno reagiralo te se bolest iskorijenila uništavanjem nasada i zabranom sjemenske proizvodnje. “Bilo je i nekoliko slučajeva kada je karantenska bolest nađena na brodovima. Inspektori su utvrdili činjenično stanje, donesena je naredba o zabrani iskrcaja takvih biljaka i brodovi su otplovili s tovarom”, kaže Cvjetković.

Ivića je zanimalo može li znanost uskoro pronaći rješenje za neke karantenske bolesti? Lohman Janković istaknula je kako su do sada utrošeni milijuni eura u istraživanja cjepiva protiv afričke svinjske kuge bez rješenja. T. Sekulić ■