Povećana Sjetva Uljane repice

taciji cijena osječkog Žita, a od 27. veljače, rod 2023., III. klasa, je na upit, rod 2024. s isporukom srpanj-rujan je 155 EUR/T, a cijena za premium, I.,II. i IV. klasu je na upit.

- Cijena je prepolovljena kad je ukrajinska roba krenula na EU tržište i zapljusnula prve susjede, države koje su tu robu zabranama poput Mađarske pokušale stopirati. Mi smo se tu našli u nekom drugom valu. Tad je ta pšenica tražila puteve zbog tada zatvorenog crnomorskog koridora i silna je roba išla preko drugih kanala te došla i do nas. I da nije, pšenica je u Europi doživjela pad zbog te silne robe iz ratnih zona. Ne ide naruku ni ova kriza u Crvenom moru jer je nastao čep kao svojevremeno u Crnom moru i opet je u Europi puno agroroba, pa tako i pšenice, i zato nema nekog rasta u cijeni koji se očekivao. Pšenica stagnira, čak i pada cijenom - kaže Barišić o svim geopolitičkim previranjima koja se odražavaju na agrorobe, tj. pšenicu.

Ratar i svinjogojac Ivica Backo iz Potnjana pokraj Đakova kaže kako se protiv, za pšenicu, loših godina kao što je 2023. bori upravo suprotno od (dijela)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2023. najviše su zastupljeni ipak ozima pšenica, i to sa 62,8 %, i ozimi ječam - s 26 posto. Povećana je sjetva uljane repice; prema podacima DZS-A površina zasijana tom uljaricom, koja u ukupno zasijanoj površini u 2023. godini sudjeluje sa 6,7 posto, povećana je za dvije tisuće hektara. Ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi smanjene su za 8,8 posto u usporedbi s prethodnom godinom. U jesenskoj sjetvi 2023. ukupno je tako zasijano 239.000 hektara žitarica i uljane repice, a preklani 262.000 hektara, od čega se jesenas na žitarice odnosilo 223.000, a preklani 248.000 ha. drugih kolega – povećavanjem površina pod njom, pa je jesenas pšenicu s 40 povećao na 70 jutara.

- Mi se borimo količinom. To je moj recept da bih preživio, uvijek gledate količinom smanjiti troškove. Drugo nam ne preostaje. Lani su prinosi bili katastrofalni, upola manji u odnosu prema preklani, kada su bili 40 metara po jutru, a lani su bili 20, tako je kod nas malih kaže Backo. Ovaj poljoprivednik kaže kako svinjogojstvom krpa ratarenje jer je potonje, ocjenjuje, neisplativo.

Uvoz i brašna

Tijekom prvih 11 mjeseci 2023. godine Hrvatska je uvezla 141.297 tona pšenice, a zbog smanjene kvalitete domaćeg zrna. U istom razdoblju 2022. godine taj je uvoz gotovo upola manji – 79.023 tone.

- I 2022. i 2023. imali smo dovoljno svoje pšenice, no morali smo je lani gotovo dvostruko više uvoziti jer nam nije bila dovoljna kvaliteta domaće kaže Barišić.

Mađarska je uvijek bila najzastupljenija u našem uvozu te robe, uvijek je za poboljšivače bila eminentno tržište. Potvrđuje se to i u 2023., kada smo iz nje uvezli više od 85.000 tona, a ukrajinske pšenice nema puno – 5000 tona. No ono što zabrinjava je uvoz brašna; u prvih 11 mjeseci 2023. uvezli smo ga 40.000 tona – iz Mađarske gotovo 14.000, a 11.600 tona iz Ukrajine, pa se ona na naše tržište ušuljala njime. Jer nama industrijska proizvodnja prerade žitarica pada, i to je jedan od problema, do nas dolazi roba s dodanom vrijednošću, poput brašna, što je za nas opasnije.

Dio ratara ratarske površine ustupio je i drugim proizvodnjama poput u Đakovštini sve popularnijeg boba i sl., a o čemu Ivica Backo ima čvrst stav: " U Slavoniji se mora toviti i proizvoditi hrana, žitarice, koliko god se govorilo da je to neisplativo. Meni je glupo vidjeti ograđene njive u Slavoniji radi proizvodnje oraha, lješnjaka... To nas je uništilo kao generaciju - samo su pojedinci profitirali, a drugi otišli u Njemačku." ■