Želja za ostankom ljudi u Hrvatskoj, pa i povratkom, u budućnosti će biti sve veća
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-A Stvaramo bolje okruženje, više prilika, poduzetničku infrastrukturu...
- S konceptom znanstveno-stručnog skupa krenuli smo iz Osijeka, a cilj nam je pokrenuti ovakav model rasprave o temama koje su važne za regionalni razvoj Hrvatske, pritom se brinući o svakoj regiji u kojoj ćemo biti domaćini. Informacije koje budemo dobivali od kolega i stručne javnosti nama će biti vrlo vrijedan input u definiranju politike regionalnog razvoja u budućnosti i pri izmjenama budućih zakona o regionalnom razvoju. Zato nam je važno da je u rješavanje tako složenih strateških pitanja uključena i znanstvena zajednica. Ovdje se razgovaralo o razvojnoj tranziciji Slavonije, o tome napreduje li dovoljno dobro te jesu li efekti koje poduzimaju lokalna, regionalna i nacionalna razina dostatni da bi se potaknuli željena promjena, rast i razvoj.
Treba biti strpljiv
▼ Projekt Slavonija, Baranja i Srijem vjerojatno je najpoznatiji projekt takve regionalne politike. Je li on donio očekivane rezultate?
- Ono što smo istaknuli jest da treba dati kontekst u kojem se Slavonija nalazila prije deset godina, prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tada su se još uvijek snažno osjetile posljedice ratne devastacije i depriviranosti tog područja. Od faze stagnacije koju smo imali prije ulaska u Uniju došli smo u fazu investicijskog zamaha posljednjih sedam-osam godina i sada se cijelim nizom mehanizama, instrumenata i nastojanja Vlade na ovaj kraj stavio poseban naglasak. Ovdje se realizira, mogu slobodno reći, na tisuće projekta u različitim sektorima i segmentima. Ti projekti dali su dvije stvari. S jedne strane, odmah se vidi efekt samih projekata, primjerice u Osijeku uživamo u novoj Tvrđi, vozimo se novim autobusima, uskoro i tramvajima, imamo nove gospodarske centre i Regionalni distribucijski centar. S druge strane, ti su projekti dali perspektivu razvoja te će oni svoju dodanu vrijednost tek pokazati u godinama koje su pred nama. Oni će okupiti poduzetnike, stvoriti nove poduzetnike i start-upove i tu treba biti strpljiv. U kontekstu tih prvih deset godina članstva u Europskoj uniji i pristupa jedinstvenom tržištu došlo je i do odlaska ljudi, koji su dobili slobodu da odluče gdje žele živjeti i raditi. No s našim približavanjem standardu razvijenih zemalja želja za odlaskom iz Hrvatske bit će manja, a želja za ostankom, pa i povratkom, sve veća. S aktivnostima ove Vlade, ulaganjima, ali i drugim mjerama, posebice podizanjem plaća, ubrzano hvatamo korak s EU prosjekom. Sada smo na gotovo 1200 eura prosječne plaće. Cilj izbornog programa HDZ-A bio je da prosječna plaća bude tisuću eura, a danas je već 1200 eura, dakle ne samo što smo dosegnuli obećanje nego smo ga i nadmašili. Time želim reći da s rastom plaća ljudima koji žive ovdje u Slavoniji i drugdje u Hrvatskoj privlačnost odlaska u druge zemlje bit će sve manja, posebno uzimajući u obzir i troškove koje ondje imaju. S jedne strane, kapitalnim ulaganjima stvaramo bolje okruženje, više prilika, bolje škole, vrtiće, sveučilišta, poduzetničku infrastrukturu. S druge strane, omogućavamo da se standard diže. To je ono na čemu radimo i već vidimo promjene trenda. Imali smo deset godina negativnog migracijskog salda, a 2022. godine, prvi put od ulaska u EU do danas, zabilježen je pozitivan migracijski saldo. I još je, nastavno na sve to, ispred nas novih, povijesno dosad najvećih, 25 milijardi eura koje je Vlada osigurala za nova ulaganja iz EU fondova. Dakle, prilika generacije. Idemo snažno prionuti na to i kroz Projekt Slavonija i sve druge mehanizme koji su nam stavljeni za raspolaganje, idemo se posvetiti razvoju i biti optimisti u stvaranju dodatne gospodarske vrijednosti kako bi se ovdje otvarala nova radna mjesta. Od izlaska iz COVID krize do danas imamo snažan, iznadprosječan rast i pokrenuli smo pozitivne trendove. Mi smo već sada primjer pozitivne konvergencije na razini EU-A, što znači da se približavamo prosjeku razvoja Europske unije, a to je potvrda da smo na dobrom putu. ▼ Na osnovi tih rezultata, postoji li bojazan da će se ukinuti Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, to više što je Vlada RH pred krajem svoga mandata?
- Nisam za to da se Savjet ukine. On može doživjeti samo svoje unaprjeđenje kako bismo što prije ostvarili krajnji cilj, a to je da Slavonija dosegne razvojni prosjek Hrvatske kada je standard u pitanju. Mislim da se taj projekt ponekad gleda kroz pogrešan kontekst i da mu se dijelom pripisuju nerealni ciljevi. Njegova primarna intencija bila je da okupi sve one koji u Slavoniji donose izvršne odluke, da na direktan način dobiju priliku razgovarati i slati svoje prijedloge Vladi, i to redovito na način da se Vlada praktično dislocira iz Zagreba u neki od slavonskih gradova. Mislim da je to izvrsno i pozitivan primjer brige za ovaj kraj. Ali što je poanta takvog pristupa? Omogućiti da se sa svojim projektima i problemima dođe do adrese koja to može riješiti. To nije jednostavan proces u složenom sustavu državne uprave s više razina upravljanja. Ovakav mehanizam omogućio je Slavoniji snažan zagovarački alat da se pri Vladi, ali i svim drugim institucijama, izbori za svoje interese i mislim da se dobar dio njih uspio realizirati. Ima toga naravno još, ali ne postoji ni jedan projekt za koji ne postoji plan kada i kako će se realizirati. Samo je pitanje spremnosti projekata i vremena provedbe.
Moramo biti toliko realni i priznati kako Osijek danas nije isti kao onaj od prije osam godina. Kao ni Vukovar, koji, nakon brojnih realiziranih ulaganja Vlade i Fonda za Vukovar, danas bilježi povećanu gospodarsku dinamiku.
Virovitica je napravila čuda sa svojim dvorcima. U svakoj slavonskoj županiji imamo takvih primjera i brojni drugi gradovi i općine danas su bolji i razvijeniji nego prije osam godina.
Razvoj gradova
▼ No Hrvatska nije samo Slavonija, pa ni Zagreb, tu su i druge regije sa sličnim problemima...
- Odlukama naše Vlade uspjeli smo rezervirati nikad više sredstava i usmjeriti ih područjima s posebnim razvojnim izazovima. Dakle, ne da ukupna omotnica bude prema modelu "svima sve", nego se izdvojio poseban dio, više od 30 posto ukupne EU kohezijske omotnice, što je više od dvije milijarde eura, za različite tipove ulaganja u općine i gradove u potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. Uz te napore učinjene preko EU fondova, dodatno smo povećali nacionalne regionalne programe, u okviru kojih smo znatno povećali izdvajanja za regionalne projekte. Poduplali smo njihovu vrijednost i stvorili novi program, poput Programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema, za koji smo ostavili više od 20 milijuna eura i koji pokazuje izvrsne rezultate. Nedavno sam u Cerniku posjetio Poljoprivredno-poduzetnički inkubator, koji se realizira iz tog programa, i takvih primjera poslovnih zona, inkubatora i društvene infrastrukture imamo u svakoj županiji. Pokrenuli smo i program za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar, područje Banovine i Karlovačke županije te sjever Hrvatske jer su to područja sa sličnim razvojnim i demografskim izazovima i time smo stvorili novu trajnu razvojnu polugu za revitalizaciju tih područja.
▼ Zanimljiv program je i ITU mehanizam, namijenjen gradovima središtima županija. Kako ste njime zadovoljni? - On se pokazao jako dobro prihvaćenim na terenu i mislim da je to jedan od najboljih primjera gdje je u praksi došlo do decentralizacije europskih sredstava, spuštanjem na gradove koji su središta županija. Što smo time dobili? To da gradovi sami mogu odlučivati o ulaganjima koja se realiziraju na njihovu području, kombinirajući pritom više različitih tipova razvojnih projekata. Želeći postići ravnomjerni regionalni razvoj, ravnomjernu distribuciju ovih mogućnosti, da se nikoga na ostavi po strani, uključena su sva središta županija u Hrvatskoj. Time se dobiva urbanizacija svih krajeva Hrvatske, a ne samo četiriju najvećih gradova, kako je to prvotno bilo. U županijskim središtima i općinama koje im gravitiraju živi 68 posto stanovništva Hrvatske. Dakle, to je ogroman potencijal. Gradonačelnici su ga jako dobro prihvatili i njime mogu dodatno promovirati rast i razvoj svojih gradova. I svaki je pritom drukčiji, primjerice, Grad Osijek nema isti ITU mehanizam odnosno iste projekte kao Slavonski Brod, oni ih nemaju kao Virovitica, a Virovitica kao Požega ili Vukovar. Svaki od njih je razvio svoj set, svoj "policy mix" ulaganja za koji smatra da će njegovu urbanom području donijeti najveće koristi.
Konači cilj je da Slavonija dosegne razvojni prosjek Hrvatske kada je standard u pitanju
▼ Je li Hrvatska neto dobitnik ili gubitnik u smislu iskorištavanja raspoloživih EU fondova?
- Tu nema spora. U plusu smo 13,5 milijardi eura. Tomu su pridodana sredstva svih fondova koje imamo na raspolaganju. To je jak i snažan pokazatelj, ali osobno kao ministar i netko tko se bavi regionalnim razvojem ne volim ukazivati samo na njega, jer to je isključivo pokazatelj financijske naravi. EU fondovi nisu samo izvor financiranja, oni su razvojni instrument koji državama omogućava da usmjere svoju ulagačku politiku. Zato je važno razumjeti da je zapravo razvoj taj koji će sredstvima EU fondova dati trajnu vrijednost. ■