Rekord srušila i ova veljača, dijelove Europe pogodila suša
“Ekstremne kiše bit će jače i češće i društvo se na to mora pripremiti”
Veljača 2024. bila je globalno najtoplija zabilježena, a globalne temperature morske površine bile su rekordno visoke. Novi su to podatci Copernicusa, sastavnog dijela svemirskog programa Europske unije zaduženog za planet i okoliš.
Ekstremi
Protekla veljača je 0,81 Celzijev stupanj toplija od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina i 1,77 stupnjeva toplija od procjene prosjeka veljače u drugoj polovini 19. stoljeća, koju meteorolozi uzimaju kao predindustrijsko razdoblje za usporedbu kretanja zatopljenja. Međutim, ističe Copernicus, kada se veljača 2024. promatra samo za Europu, temperature zraka više su za čak 3,30 stupnjeva od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina (točnije, 1991. - 2020.). Ovo je deveti mjesec zaredom koji je bio najtopliji zabilježen za taj mjesec u godini na svjetskoj razini, navodi se.
“Koliko god ovo izgledalo izvanredno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sustava neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema. Klima reagira na stvarne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi pa, osim ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama", objasnio je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene. Prosječna globalna temperatura površine mora u veljači 2024. iznosila je 21,06 Celzijevih stupnjeva i najviša je u evidenciji podataka za bilo koji mjesec, čak i od one iz kolovoza 2023. - za 0,08 celzija. Za razliku od globalne, europska zimska temperatura - prosječna temperatura za mjesece prosinac, siječanj i veljaču zajedno - imala je i toplijih presedana. Ovo je bila druga najtoplija zabilježena zima nakon one 2019./2020., s 1,44 celzija iznad prosjeka za posljednjih trideset godina. Veljača 2024. bila je vlažnija od prosjeka u Europi. Vjetar i obilne padaline povezane s nekoliko oluja prouzročili su veliku štetu i poremećaje u dijelu Europe, ali su istodobno većina mediteranskih zemalja, dijelovi Balkana, Turske, Islanda i sjeverne Skandinavije bili sušniji od prosjeka, kaže se. Opseg arktičkog morskog leda bio je dva posto niži od prosjeka, i premda je posljednjih godina znao biti i do šest posto niži, on je znatno ispod vrijednosti zabilježenih 1980-ih i 1990-ih godina, napominju iz Copernicusa.
Puno gore
Znanstvenici Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK) objavili su rezultate istraživanja, prema kojima intenzitet i učestalost ekstremnih oborina eksponencijalno rastu s globalnim zagrijavanjem, a posljedice bi mogle biti puno gore nego što smo očekivali.
Da bi predvidjeli kakve će biti posljedice klimatskih promjena, znanstvenici se koriste klimatskim modelima, no pokazalo se da su ti najsuvremeniji klimatski modeli znatno podcijenili u kolikoj se mjeri ekstremne količine oborina povećavaju pod utjecajem globalnog zatopljenja. To znači da bi se ekstremne količine oborina mogle povećavati puno brže nego što modeli to predviđaju. "Naše istraživanje upućuje na to da bi posljedice mogle biti puno gore nego što smo isprva mislili", kazao je jedan od autora studije, Anders Levermann s Potsdamskog instituta. "Ekstremne kiše bit će jače i češće i društvo se na to mora pripremiti", dodao je. "Naša je studija potvrdila da se intenzitet i učestalost ekstremno obilnih oborina eksponencijalno povećavaju s globalnim zatopljenjem", objašnjava Max Kotz, glavni autor studije objavljene u časopisu Journal of Climate. U svojem istraživačkom radu znanstvenici su uspoređivali simulacije brojnih klimatskih modela s povijesnim promatranjima promjena. Koristili su se tehnikama koje su im omogućile da filtriraju koje su to promjene povezane s emisijama stakleničkih plinova, a za njih su odgovorni ljudi, a koje nisu. "Naša studija potvrđuje da se intenzitet i učestalost obilnih kiša eksponencijalno povećavaju sa svakim pojačanjem globalnog zatopljenja", rekao je Kotz, dodavši kako su analize pokazale da na te promjene najviše utječe porast temperatura, a ne i ostali čimbenici, poput vjetrova. Fenomen je povezan s činjenicom prema kojoj topliji zrak može zadržavati više vodene pare. Promjene u učestalosti i intenzitetu dnevnih ekstremnih oborina na kopnu mogu utjecati na društvenu dobrobit, ekonomiju i društvenu stabilnost, s obzirom na njihovu povezanost s poplavama, ali i dostupnost podzemnih voda, a to može rezultirati ljudskim žrtvama i znatnim financijskim gubitcima. ■