Sove spašene, problem vrana gačaca neriješen
U parku nađene 4 sove - tri mlade smještene u ZOO, odrasla uginula
Jedan od najljepših i najvećih belomanastirskih parkova zasigurno je onaj kod Osnovne škole dr. Franje Tuđmana.
Prostire se na približno 15.000 četvornih metara i već desetljećima je u njemu mnoštvo raznolikih biljnih i životinjskih vrsta. Uređenje parka počelo je ubrzo nakon otvaranja škole, davne 1958. godine, pa se i stariji Belomanastirci sjećaju zelenila i debelog hlada ispred školske zgrade. O parku se skrbe domar, učenici, nastavnici…, a i on je jedan od razloga što je belomanastirska škola još 2003. stekla status Međunarodne ekoškole. Status je nekoliko puta obnavljan, a u svibnju 2017. dodijeljen im je dijamantni status. Već smo naglasili kako je u školskom parku raznolika flora koja je idealna za gniježđenje nekoliko vrsta ptica, među kojima su i sove. Na stablima ih je nekoliko, ali je njihov broj, nažalost, nedavno smanjen. Školski je domar, naime, ispod jednog stabla pronašao četiri sove, od kojih jedna nije pokazivala znakove života.
Žrtva vrana?
- Žive su bile tri mlade sove koje još uvijek nisu sposobne za let, a pokraj njih ležala je uginula odrasla sove, vjerojatno majka - priča školski domar, nastavljajući kako je mlade sove stavio u kartonsku kutiju i o svemu obavijestio ravnateljicu. Dodaje da sova u školskom parku ima dosta, ali se preko dana zavuku i gotovo su neprimjetne. Ravnateljica škole Lidija Šumiga kaže da je odmah nazvala belomanastirsku Veterinarsku stanicu, čiji su djelatnici zbrinuli uginulu sovu. Po njihovoj preporuci, o pronalasku mladih sova obavijestila je osječki Zoološki vrt.
- Vrlo brzo su u školu stigli predstavnici osječkog ZOO-A, sovice su smjestili u prenosivi kavez, zahvalili nam i otišli - priča Šumiga, dodajući kako su mlade sove djelatnike ZOO-A čekale u ''kocki'', školskom vrtu unutar četiri zgrade, koji obiluje zanimljivim biljnim vrstama o kojima se brinu nastavnici biologije i polaznici biološke sekcije. Što se obitelji sova dogodilo nisu nam mogli točno reći, ali domar pretpostavlja kako je majka sova ''deblji kraj'' izvukla u sukobu s vranama.
Upravo su vrane najbrojnija životinjska vrsta u školskom parku. Na tamošnjim platanama ne zna im se broj, očito se ne misle seliti, a njihovo graktanje nadaleko se čuje. - Zasad nemamo pritužbi susjeda i učenika, ali je njihovo glasanje prilično neugodno i osjećamo se nelagodno - kaže ravnateljica, dodajući kako su o svemu obavijestili osnivača te da je u planu orezivanje grana na platanama, što bi, eventualno, moglo smanjiti njihov broj. S vranama su se pokušali boriti i prošle godine, a u pomoć su pozvali sokolara. No graktanje je i dalje neizdrživo pa bi im na ugođaju, da je živ, mogao pozavidjeti i Alfred Hitchcock, redatelj kultnog horora Ptice.
“Kolonisti"
Podsjetimo, o problemima s vranama, ali u užem belomanastirskom središtu, pisali smo još u travnju 2018. godine. Stanari Ljepotice tada su se žalili na danonoćno graktanje vrana na obližnjem stablu.
Vrane žive širom svijeta, a ima ih više od 120 vrsta. Jedna od njih je i gačac, koji tijekom proljeća obnavlja stara gnijezda ili pravi nova. Tada su te ptice i najglasnije jer se mužjaci udvaraju ženkama. Njihovo graktanje traje od ožujka do sredine svibnja budući da tada mladi napuštaju gnijezda, a obitelji se okupljaju u jata i sele na polja. Životni vijek im je približno 7 godina. Često ih se miješa s crnim vranama, pa čak i gavranima, koje žive zapadnije.
U planu je orezivanje grana na platanama, što bi, eventualno, moglo smanjiti broj vrana
Poznati ornitolog Tibor Mikuška tada nam je objasnio kako se, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i direktivi o pticama, vrane ne smiju ometati u vrijeme dok gnijezde, a to je bilo upravo u travnju. Naglasio je kako je riječ o vrani gačcu, koja je korisna jer se na poljoprivrednim površinama hrani raznim kukcima i ličinkama. Nije bio siguran zašto su izabrali baš spomenuto stablo, ali je pouzdano znao da je riječ o kolonijalnoj vrsti, koja se uvijek gnijezdi u više parova.
- Nakon što se izlegnu mladi, postoji mogućnost da se rasprše. Tijekom zime odlaze u takozvana zimska spavališta, kojih je najviše u blizini Osijeka - rekao je te podsjetio kako je u Baranji sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo deset kolonija tih ptica, u kojima je bilo više od 3500 parova. S vremenom vrana je bivalo sve manje pa je nakon rasipanja manje kolonije u belomanastirskoj vojarni dugo postojala samo jedna kolonija, u parku u Kneževu, sa 600-tinjak parova. Prije sedam godina ornitolozi su zabilježili jednu manju koloniju kod Kneževih Vinograda, a sudeći po gnijezdima u Belom Manastiru, očito je da su formirale novu. ■