ŽUŽUL: Moramo li uvijek šutke prihvaćati društvene konvencije

Proučava pristupe rodnoj reprezentaciji te etičkim i političkim problemima žena

ZAGORKA, DRAGOJLA, OLJA, ADELA...

Na Filozofskom fakultetu održana je promocija knjige "Neposlušne" autorica i profesorica Kristine Peternai Andrić i Ivane Žužul. Na događaju u okviru aktivnosti Povjerenstva za rodnu ravnopravnost UNIOS i projekta UNIGEM, uz autorice govorile su i povjesničarka Ana Rajković Pejić te sociologinja Anita Dremel.

Rodni identitet

Kristina Peternai Andrić otkriva da je riječ o analizi književnih tekstova pri kojima je u fokusu upravo pitanje rodnog identiteta. Interpretirajući tekstove, autorice kroz metode rodnih teorija, studiju invaliditeta, postklasičnu naratologiju te feminizam, autorice daju nimalo jednostavan odgovor na pitanje kako likovi postaju ono što jesu. - Svaki identitet niče iz društveno normativnih temelja. U patrijarhalnom smislu, to znači da su žene dobre majke, kućanice, njegovateljice. Likovi žena koje smo prikazali nadilaze takve uloge, one su žene koje bježe iz brakova ili koje ne uspijevaju ostvariti majčinstvo. To ih ne čini manje ženama, već ostvaruju društveni status kao "neposlušne". Patrijarhat je prisutan u svakoj komunikaciji, žena je i dalje drugotna. Mnogo je još borbi pred ženama i onima koji ih podupiru, ideje identiteta zato želimo prenijeti na mlađe generacije i usaditi im taj neki neposluh kao mogući izbor - ističe Kristina Peternai Andrić. Obuhvaćajući razdoblje od 19. stoljeća do suvremenosti, analiziran je pristup rodnoj prezentaciji te političkim i etičkim problemima žena. Uz vrlo raznolik empirijski materijal, svi se tekstovi, prema knjizi, mogu čitati kao modernizacijski profeministički iskoraci.

- U knjizi smo propitivale koncepte majčinstva, žudnje i tjelesnosti, zanimalo nas je kako se junakinje suprotstavljaju i održavaju patrijarhalni sustav. Nema tu idealne žene, sve su one s jedne strane samostalne, a s druge spriječene politički i društveno. Dobro su nas izdresirali da prihvatimo određene kodove, narav rodnog identiteta je upravo stvar društvenog inženjerstva. "Neposlušne" razaraju postojeće i stvaraju nove identitete postavljajući pitanje moramo li uvijek šutke prihvaćati društvene konvencije. One su na razmeđu moralnog i moralno nedopuštenog, no izuzetno su relevantne zbog svojih činova i graničnih pozicija koje zauzimaju - naglašava Ivana Žužul.

Društvena dimenzija

Ana Rajković Pejić naglasila je kako je ovo jedna od onih knjiga za koju ne gledate koliko ima stranica do kraja. Njezina je posebnost u tome što obrađuje marginaliziranu temu stavljajući u fokus brojne junakinje poput Marije Jurić Zagorke, Dragojle Jarnević, Olje Lozice i Adele Milčinović o kojoj se ipak nedovoljno zna. - Adela je bila vrhunska povjesničarka i novinarka, no prije svega i aktivistica, koja se borila za ženska prava. Danas o njoj malo znamo, vjerojatno je to rodno uvjetovano. Prava vrijednost knjige je njezina društvena dimenzija jer razbija mitove i stigme o ženama. Otvoreno progovara o brojnim dvostrukim standardima poput onih da se neudane žene naziva usidjelicama ili starim curama, a muškarce neženjama. Interpretirajući patrijarhat i njegove nove oblike pomoću kojih preživljava, djelo je od velike znanstvene važnosti budući da autorice uzimaju u obzir promjenjivost i fluidnost identiteta. Nisu sve žene iste i nije svaka jednako pristupila pitanju ženskih prava, moguće su i kontradiktornosti. Historiografija često zanemaruje uvjetovanost identiteta vremenom i prostorom - naglašava Ana Rajković Pejić. ■

Nema tu idealne žene, sve su one s jedne strane samostalne, a s druge spriječene politički i društveno