Hrvatska i Malta imaju najsnažniji rast BDP-A u Uniji, gospodarska aktivnost u eurozoni stagnirala

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježila najsnažniji rast BDP-A u Europskoj uniji, rame uz rame s Maltom, a aktivnost na razini eurozone i EU-A je stagnirala, pokazuje izračun Eurostata.

BDP eurozone porastao je u razdoblju od listopada do prosinca za 0,1 % u odnosu prema istom razdoblju 2022., istim tempom kao i u ljetnom tromjesečju. U EU gospodarska aktivnost porasla je u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,2 %, nakon 0,1 % rasta u prethodnom. Daleko najsnažnijii rast aktivnosti na kraju 2023. bilježe Hrvatska i Malta, za 4,3 % u odnosu prema istom razdoblju 2022. godine. U trećem tromjesečju hrvatski BDP bio je porastao za 3 %. Slijedi Danska s rastom BDP-A za 3,1 %. U skupini vodećih gospodarstava najsnažniji rast ima Španjolska (2 %), slijede Francuska (0,7 %) i Italija (0,6 %). Njemački BDP smanjio se pak za 0,2 % u odnosu prema četvrtom tromjesečju 2022. godine. Najveći pad u ta tri mjeseca ima Irska (9,1 %).

Aktivnost je u eurozoni i EU-U na kraju 2023. stagnirala i u odnosu prema trećem tromjesečju, ističe Eurostat, snizivši procjenu za EU za 0,1 %. U trećem tromjesečju BDP eurozone smanjio se za 0,1 % u odnosu prema prethodnom, a u EU-U je stagnirao. Daleko najsnažniji rast BDP-A na tromjesečnoj razini ima na kraju 2023. Danska (2 %). Slijedi Hrvatska s rastom BDP-A u razdoblju od listopada do prosinca za 1,3 %, a prethodno je tromjesečje rastao za 0,5 %. Blizu je i Slovenija (rast 1,1 %). Od velikih najsnažnije raste opet Španjolska (0,6 %). Slijede Italija (rast 0,2 %) i Francuska (0,1 %). Njemačka bilježi pad za 0,3 %. Najviše se smanjila gospodarska aktivnost u Irskoj (3,4 %).

Broj zaposlenih u eurozoni i EU-U porastao je u posljednja tri mjeseca 2023. za 0,3 % odnosno za 0,2 % u odnosu prema prethodnom tromjesečju, signaliziravši tek marginalno brži tempo zapošljavanja nego

Hrvatska u četvrtom tromjesečju bilježi rast broja zaposlenih za 0,5 % u odnosu prema prethodna tri mjeseca

ljeti. Eurostat procjenjuje da je u četvrtom tromjesečju 2023. u EU-U zaposlen bio 217,1 milijun građana, od čega 169,3 milijuna u eurozoni. Najsnažniji rast broja zaposlenih na tromjesečnoj razini imaju Rumunjska (1,5 %) i Malta (1,4 %). U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju broj zaposlenih porastao za 0,5 % u odnosu prema prethodna tri mjeseca, kada je povećan za 1 %. Isti tempo zapošljavanja imale su i Bugarska, Irska, Italija, Grčka i Malta. Najviše se pak smanjio broj zaposlenih u Latviji (1 %) i

Finskoj (0,6 %). U odnosu prema kraju 2022. broj zaposlenih u eurozoni povećan je od listopada do prosinca za 1,2 %, a za 1 % u EU. U trećem tromjesečju bio je rastao za 1,4, odnosno za 1,2 %. Najsnažniji godišnji rast broja zaposlenih u posljednjem tromjesečju 2023. imaju Malta (5,7 %) i Irska (5,1 %). U Hrvatskoj je taj broj povećan za 1,9 % u odnosu prema istom razdoblju 2022. godine. Manje zaposlenih nego na kraju 2022. imale su Latvija (0,8 %), Finska (0,5 %) i Poljska (0,3 %). H/I.B. ■

ukratko