POKAZATELJIMA, PROŠLO RAST NASTAVLJA S
Unatoč padu inozemne potražnje i zaoštrenim uvjetima financiranja, hrvatsko gospodarstvo je u 2023. godini nastavilo rasti znatno iznad prosjeka Europske unije i europodručja, a takav bi se trend, prema očekivanjima, mogao nastaviti u ovoj i u narednim godinama. HNB tako očekuje da bi rast gospodarstva u ovoj godini mogao ojačati tri posto, uslijed očekivanog oporavaka vanjske potražnje. Općenito, većina analitičara i institucija u 2024. očekuje smanjenje inflacije, povoljne trendove na tržištu rada, rast plaća..., pokazuju nove prognoze Svjetske banke. I hrvatski premijer Andrej Plenković je istaknuo kako su i nedavni podaci Državnog zavoda za statistiku, a tiču se rasta BDP-A, također itekako ohrabrujući. "Rast u četvrtom kvartalu 4,3%, kao i rast na razini 2023. godine 2,8% u potpunosti je u skladu s procjenama i projekcijama Vlade i Ministarstva financija. Jednako tako, taj rast od 2,8% dobiva dodatno na težini ako znamo da je rast na razini EU-A 0,5% u 2023. godini", rekao je Plenković. Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da se gospodarski rast prvenstveno temelji na rastu osobne potrošnje i investicijama iz europskih sredstava, ali pri čemu bi poželjnije bilo da dominantno počiva na rastu izvoza. Primorac je naglasio da je stopa rasta od 4,3 posto prema do sada raspoloživim informacijama najveća u Europskoj uniji, pri čemu su trenutno dostupni podaci za 23 države. Uz to, prema podacima DZS-A, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-A, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. No, prema Dzs-ovim podacima, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto. U kontekstu pada izvoza, Primorac se nije složio s konstatacijom Hrvatske udruge poslodavaca da je gospodarstvo nekonkurentno i zbog skupih energenata. "Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije, kada govorimo i o električnoj energiji i plinu", naglasio je Primirac.
DOBRA GODINA
S obzirom na to da se pozitivni pokazatelji u četvrtom kvartalu uvelike temelje na potrošnji građana i ulaganjima iz europskih sredstava, Primorac je pitan boji li se trenutka kada će se to "ispuhati". Pritom je izvijestio da bi u travnju Europskoj komisiji trebao biti podnesen zahtjev za isplatu pete tranše iz NPOO-A, pa se već u srpnju očekuje isplata od više od 800 milijuna eura. Kada je riječ o financijama, nimalo nebitno nije ni mišljenje guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića koji je najavio kako će Hnb-ova prognoza ovogodišnje stope inflacije u Hrvatskoj biti smanjena s 4 na 3,5% te istaknuo da će realno povećanje plaća u 2024. biti manje od lanjskog. Pri tomu je dodao kako je rast plaća u 2023. bio 5,7%, a u ovoj godini taj će rast biti oko 3,6% i to, kako je kazao, ne bi trebalo utjecati na stopu rasta inflacije. Vučić je također najavio da će se prognoza BDP-A u Hrvatskoj u 2024. povećati s prvobitnih 3% na nešto više.
Eurostat je pak nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-A, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,3 posto. Gospodarstvo eurozone je u četvrtom lanjskom tromjesečju stagniralo na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.
Što se tiče Hrvatske, pojedini ekonomski analitičari se pitaju može li rast BDP-A pogonjen osobnom potrošnjom doseći četiri posto? I zašto to nije poželjno? Ekonomska komentatorica Gordana Gelenčer, odgovara da, rast zasnovan na potrošnji i snažnom oslanjanju na turizam nije održiv, pa već u srednjem roku mora biti popraćen strukturnim prilagodbama... Ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je da je međugodišnji rast BDP-A od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. malo iznad očekivanja, ali da je to "i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme", prvenstveno utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija. No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje Šonje, te naglašava: "To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti". Kao jedno od rješenja Šonje nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene k rastu produktivnosti i izvozu,
Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i u ovoj bi godini trebala nastaviti rasti znatno brže nego u eurozoni u cjelini, pokazuju nove prognoze Svjetske banke...